Južna Amerika: "Banco del Sur" - protuteža MMF-u i Svjetskoj banci na američkom potkontinentu

Jučer su u glavnom gradu Venezuele, Caracasu, ministri gospodarstva iz šest latinoameričkih zemalja učinili posljednji korak u osnivanju regionalne razvojne i investicijske banke Latinske Amerike, 'Banco del Sur' (Južna Banka), a koja bi, budući da MMF prema riječima sudionika summita 'u potpunosti nadziru Sjedinjene Države', trebala biti alternativa Međunarodnom monetarnom fondu. Ovaj financijski entitet bi trebao obavljati sve zadaće za koje su se zemlje Južne Amerike morale obraćati MMF-u i Svjetskoj banci. Zemlja koja će kao utemeljitelj i punopravna članica regionalne banke prva uplatiti 400 milijuna dolara jest Argentina, prenosi latinoamerički TeleSur.

U Caracasu su se sastali ministri gospodarstva i financija koji čine "Vijeće ministara Južne Banke" kako bi razgovarali o pojedinostima na koji bi način trebala funkcionirati ova financijska institucija i novi instrument regionalne integracije. Utemeljitelji banke su Argentina, Bolivija, Brazil, Ekvador, Urugvaj i Venezuela.

U glavnom gradu Venezuele su se sastali argentinski ministar gospodarstva i financija, Hernán Lorenzino; ministar gospodarstva Bolivije, Luis Arce; sekretar za međunarodne odnose brazilskog ministarstva gospodarstva, Carlos Marcio Cozendey. Ekvador su predstavljali ministar za međunarodne odnose, Ricardo Patiño; ministar gospodarstva, Patricio Rivera i najviši državni dužnosnik za financije, ministar Fausto Herrera.

Urugvaj je predstavljao diplomatski predstavnik Julio Baráibar, dok su u ime Venezuele sjednici prisustvovali ministar financija, Nelson Merentes i ministar vanjskih poslova, Elías Jaua.

Paragvaj, koji je također sudjelovao u izradi zajedničkog projekta, zbog državnog udara u kojem je prošle godine u lipnju s mjesta predsjednika uklonjen zagovornik regionalne integracije i socijalne pravednost, Fernando Lugo, nije poslao svoje predstavnike na ovaj povijesni summit u Caracasu.

Predstavnik Ekvadora, kancelar i ministar vanjskih poslova, Ricardo Patiño, izjavio je 'kako će ova nova banka omogućiti narodima Latinske Amerike da se lakše odupru diktatu Međunarodnog monetarnog fonda, što je i njena glavna zadaća'.

Eksperti tvrde kako će se ova regionalna financijska institucija protiv siromaštva i socijalne isključivosti boriti zajedničkim investicijama u strateški važne grane gospodarstva u zemljama koje sudjeluju u njezinom radu.

Venezuelanski ministar financija Nelson Merentes je izjavio 'kako će Južna Banka financirati sve projekte koji će doprinijeti razvoju i integraciji zemalja članica'.

'Za dva tjedna će se održati sjednica upravnog odbora banke, a u srpnju ćemo imati novi susret na ministarskoj razini kao što je bio ovaj u Caracasu', dodao je Merentes.

Regionalna razvojna i investicijska banka je bio san pokojnog venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, a koji se počeo konkretizirati još 2007. kada je s tadašnjim argentinskim predsjednikom Nestorom Kirchnerom potpisao memorandum o osnivanju Južne Banke. Tada su potpisivanju memoranduma su nazočili i predsjednici Bolivije, Ekvadora, Brazila, i Paragvaja, tj. svih zemalja koje su sudjelovale i jučerašnjoj završnoj fazi projekta, osim Pargavaja koji se vratio 'pod zaštitu' Washingtona.

Hugo Chavez se godinama trudio kako ideja ne bi ostala mrtvo slovo na papiru i formalno potpisani memorandum. Na margini summita zemalja Latinske Amerike i Afrike, koji se u rujnu 2009. održao na otoku Margarita u Venezueli, potpisan je Ugovor o osnivanju Južne banke.

Dogovoreno je kako će Južna Banka imati kapital od 20 milijardi dolara, a svaka zemlja članica će u fond uplaćivati onoliko koliko to dozvoljava njeno gospodarstvo. Glavno sjedište Južne Banke će biti u Caracasu, a jedan dio administracije će biti raspoređen u glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu.

Ne treba posebno napominjati kakva će biti reakcija MMF-a i Svjetske banke na konačno ostvarenje ideje o zajedničkoj razvojnoj banci zemalja Latinske Amerike. Sjetimo se samo što se dogodilo libijskom lideru Muammaru Gaddafiju kada je bio na pragu ostvarenja svojih snova o stvaranju afričke monetarne unije. Brojni analitičari upravo u tome vide glavni razlog agresije NATO saveza na Libiju.

MMF je na trenutak predahnuo i kada su u pitanju zemlje članice skupine BRICS koju čine pet najbrže rastućih svjetskih ekonomija: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Čelnici BRICS-a su 27. ožujka ove godine na summitu u Južnoafričkoj Republici također pokrenuli inicijativu o osnivanju zajedničke razvojne banke (BRICS Development Bank) koja bi trebala imati temeljni kapital od 100 milijardi dolara i koja bi trebala biti protuteža svemoći MMF-a i Svjetske banke. Iako se nisu uspjeli dogovoriti čelnici BRICS-a su izjavili 'kako će projekt i detalje usuglasiti na slijedećem summitu koji će se održati 2014. u Brazilu'.

Što se tiče Latinske Amerike, brojni su analitičari u svojim analizama u proteklih nekoliko mjeseci navodili argumente 'kako je nakon smrti Huga Chaveza kontinent ušao u fazu dezintegracije i kako se polako gasi njegov san o ujedinjenju Južne Amerike', no jučerašnji konkretni potez demantira sve tvrdnje ove vrste. Jedinstvo Latinske Amerike se vidjelo i kada je sazvana hitna sjednica UNASUR-a na kojoj su predsjednici svih zemalja članica jednoglasno priznali Nicolasa Madura za novoizabranog predsjednika Venezuele.

I na kraju, ako uzmemo povijest odnosa argentinske predsjednice Cristine Fernandez Kirchner i MMF-a, nimalo ne čudi što je Argentina prva zemlja koja je uplatila 400 milijuna dolara u fond Južne Banke. Osim što se radi o dokazu kako je integracija Latinske Amerike zasada još uvijek neupitna, ovo je sigurno još jedna dobijena bitka za Cristinu Fernandez Kirchner u 'rat između dvije Cristine' (čelnice MMFa Christine Lagarde i Cristine Kircner, argentinske predsjednice).

advance.hr

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.