|
Završetak američko-saudijskih posebnih veza: Hoće li Rijad odgovarati za 9/11?
Po prvi puta u sedam i pol godina, zakonodavna grana američkog političkog sustava zaustavila je veto predsjednika Baracka Obame na zakon kojem se Bijela kuća opire. Radi se o Zakonu pravde protiv sponzora terorizma koji pruža američkim žrtvama terorističkih napada na američkom tlu mogućnost tužbe protiv stranih vlada ako postoji sumnja da je ona pomogla ili poduprla takav napad.
I Zastupnički dom i Senat su bez poteškoća zadobili dvije trećine glasova protiv predsjedničkog veta. Senat je glasao 97 protiv 1 protiv Obame, dok je Zastupnički dom glasao 348 protiv 77 protiv Obame. Među glasačima su neki od najžešćih članova Demokratske stranke, što je najveće poniženje Obamine vlade. Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest nazvao je ovu odluku najponižavajućom stvari koju je Senat napravio od 1983, kada je posljednji puta Senat glasovao protiv predsjednika u ovako velikom broju.
Taj je komentar izazvao lavinu reakcija američkih kongresmena što samo pokazuje koliko su američki zakonodavci već umorni od predsjednika Obame i koliko žele krenuti prema izborima. Ali, posljedice ovog zakona su simbolično značajne. Obama je dao veto na zakon jer smatra da bi on naštetio američkim odnosima sa Saudijskom Arabijom, najznačajnijem američkog savezniku na Bliskom istoku uz Izrael, a i drugi saveznici se mogu optužiti za terorizam.
Zakon sada omogućuje obiteljima žrtava iz napada 11. rujna da potraže pravdu pred sudom nakon 15 godina. Definitivno se radi o najgorem mjesecu za Saudijsku Arabiju na Capitol Hillu od istog tog 11. rujna, kada su Amerikanci saznali da je velika većina napadača na New York i Washington bilo saudijske nacionalnosti.
Naravno, da su američki zakonodavci ikad brinuli o osjećajima obitelji nastradalih i ranjenih, ovakav zakon bi ugledao svijetlo dana davno prije. Iza njega se krije specifična zabrinutost i frustracija i Demokrata i Republikanaca saudijskom politikom na Bliskom istoku. Trajni rat u Jemenu, snažna podrška militantnom vehabizmu i nejasno financijsko zaleđe terorističkim organizacijama na vrhu su te ljestvice nestrpljivosti i želje za obračunom sa saudijskim potezima. Pokazatelj toga je prijedlog Demokratskog senatora iz Connecticuta Chrisa Murphyja koji je htio blokirati prodaju oružja u vrijednosti od 1,15 milijardi dolara za potrebe saudijske vojne intervencije u Jemenu. U tome Murphy nije uspio - njegov prijedlog je pao u odnosu 71 glasova za nastavak suradnje spram 27 protiv.
Ali sam prijedlog, koji je supotpisao Republikanci senator iz Kentuckyja Rand Paul, pokazuje da se u SAD-u promišlja odgovornost američke uloge u ratu u Jemenu. Oni su upozorili da glas za prodaju oružja nije samo glas za trgovinu, već i glas za nastavak rata u Jemenu. Amerika trenutačno pruža pustinjskoj kraljevini municiju, pomoć, gorivo za zrakoplove i cjelokupno zaleđe za nesmetani nastavak vojnih aktivnosti. S druge strane, njihovi protivnici upozoravaju da bi napuštanje potpore Saudijskoj Arabiji pokazalo regiji da SAD ne poštuju svoje obveze. Drugi upozoravaju da se mora pomoći Saudijcima, jer oni u Jemenu vode borbu protiv Iranaca, koji su zajednički protivnik i Rijadu i Washingtonu. Neki zastupnici ukazuju da je Rijad kupio vojnu opremu za obranu protiv raketnih napada hutijevskih pobunjenika te proboj preko jemensko-saudijske granice. Svi tenkovi koji su prodani navodno se mogu koristiti jedino unutar granica Saudijske Arabije.
Poraženi zastupnici su se mogli zadovoljiti tek javnom raspravom o američkoj ulozi u ratu u kojem je do sada poginulo preko deset tisuća ljudi, najvećim dijelom civili. Senatori su izrazili i svoje zadovoljstvo što se povećava broj senatora koji glasuju u korist propitivanja prodaje američkog oružja. Tako je u ožujku 24 senatora glasovalo za blokiranje prodaje oružja Pakistanu, unatoč velikom lobiranju i Saudijske Arabije i američke oružane industrije. Sada je 27 senatora glasovalo za blokiranje prodaje oružja Rijadu. To je znak da ne postoji potpuna, neograničena i bezuvjetna potpora američkoj vladi i saudijskoj koaliciji koja vodi krvavi rat u Jemenu. Po mnogo čemu je dozvola zakona koji bi mogao (što ne znači i da hoće) procesuirati saudijsku vladu pred američkim sudovima dio izražavanja nezadovoljstva i zabrinutosti oko onoga što Saudijci rade s kupljenim oružjem.
Bijela kuća se opire svim zakonskim prijedlozima ovog tipa, te smatra da se time slabi suverena zaštita koja može naštetiti američkoj sposobnosti provođenja vanjske politike. Dužnosnici Obamine ali i Bushove vlade su redovito upozoravali da se zemlje pod pritiskom mogu osvetiti, odnosno ugroziti živote američkih vojnika i diplomata u misijama izvan zemlje. Samim time, američka izvršna vlast potvrđuje da sklapa dogovor s potencijalnim neprijateljem, te da je Saudijska Arabija sposobna podržati terorističke čine protiv Amerike i njezinih građana. Ali iza kulisa se odigrava puno složenija i novčano unosnija igra.
Saudijska Arabija potrošila je 2015. 9,5 milijuna dolara za lobiranje među američkim zakonodavcima, što je 4,1 milijun dolara više nego 2014. Srž tog lobiranja jest u grupaciji MSL Group (nekadašnji Qorvis) koji 14 godina uzastopce širi agendu novčano moćnog Rijada. Rezultat tog lobiranja i pregovora američke i saudijske vlade jest 10 tisuća dolara za vojno obučavanje svake godine, ali iza takve simbolike stoji masovna trgovina oružja u vrijednosti od 115 milijardi dolara samo pod predsjedničkim mandatima Baracka Obame.
Senatori koji se opiru takvog kapitalističkoj avanturi skreću pozornost na Zakon od izvozu oružja iz 1976., prema kojemu se zabranjuje prodaja oružja i municije zemljama koje su pod sumnjom za podupiranje međunarodnog terorizma, ali ministru vanjskih poslova se daje mogućnost donošenja konačne odluke - ne sudovima. Novim zakonom koji može teretiti Saudijsku Arabiju za 11. rujna, režim u Rijadu praktično postaje vlada koja podupire međunarodni terorizam.
Ukoliko Saudijci budu bili izvedeni pred sud, i ako izgube parnicu, odbit će plaćanje naknade obiteljima žrtava. Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Džubejr je osobno rekao američkim kongresmenima da će Rijad rađe prodati svojih 750 milijardi dolara obveznica i druge imovine koje ima u SAD-u nego da ih zamrzne američki sud. Saudijci su od prvog dana odbijali da je kraljevina imala ikakvu ulogu u napadu 11. rujna, te da odbor za istragu tog tragičnog događaja nije pronašao nikakav dokaz da jsu saudijska vlada kao institucija ili viši saudijski dužnosnici osobno financirali organizaciju napada. Ali kritičari su upozorili na usko tumačenje odluke odbora jer je ostavio prostora da su niži dužnosnici ili drugi dijelovi saudijske vlade imali neku ulogu.
Izvještaj na 28 stranica o ulozi saudijskih državljana u napadu još je uvijek tajan. Ipak je zakon o tužbi dovoljno jasan signal da SAD očekuju pomoć svojih partnera u rješavanju problema globalnog terorizma. Ako Rijad ne pristane na to, biti će korak bliže propalim državama ili državama koje SAD smatra da sponzoriraju terorizam protiv kojega se Amerika 'bori' u posljednjih petnaest godina. Osim ako saudijski lobistički aparat opet ne napuni džepove moćnih stanovnika Washingtona.
Vedran Obućina za advance.hr
_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.
|
FAQ
Postano: 14 tra 2015 22:02 
