Godinu dana nakon jezivog ubojstva novinara Džamala Hašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu, prestolonasljednik Mohamed bin Salman u jednom je intervjuu preuzeo odgovornost za zločin. Međutim, odbacio je optužbe da je počinio ubojstvo. CIA, američka tajna služba, izvijestila je prošle godine, kako je prepuna uvjerenja da princ stoji iza ubojstva. I izaslanica UN-a Agnes Callamard izjavila je da se prestolonasljedniku ne može dopustiti da jednostavno pobjegne s ovom političkom likvidacijom. Ipak, nije učinjeno ništa na sučeljavanju s vlastima u Rijadu. Međunarodna zajednica radije gleda drugačije i štiti svoje interese. Godinu dana nakon ubojstva ne samo da još uvijek nema dostojnog groba, nego nema ni pravde.
Ima još puno, puno pitanja, ali saudijsko vodstvo odbija odgovore. Džamal Hašogi imao je odgovore. Toliko odgovora, da ga je to koštalo života. U svom posljednjem članku za Washington Post napisao je da su Arapi ili neinformirani ili dezinformirani. Bio je u pravu, iako on sam nije bio nikakav disident, već više kritičar sa strane konzervativnog establišmenta. Ljudi u arapskom svijetu moraju na svijet gledati kroz stereotipe prijatelja i neprijatelja koje im država drži pred licima. Ako uključite TV ili radio u Rijadu ili Dubaiju, mislite da znate kako su iza svih problema Iran, Katar i Muslimansko bratstvo. A oni koji žive u Dohi ili Teheranu mogu samo vidjeti bogate susjede i njihove saveznike kao začetnike svih problema. Dugo je trajao rat za istinu u regiji. Od krize blokade Katara 2017. godine, rat je brutalniji nego ikad prije. Svako tko otvoreno kritizira vladu u Rijadu ili Abu Dabiju smatra se izdajnikom ili stranim agentom. Teško koja arapska riječ je toliko negativna kao znatiželja. Radoznalost znači otvaranje problema. Diktature i autokratski državni modeli desetljećima su stvarali ovo duhovno osiromašenje, jer znanje je moć. A Zapad te sustave i danas podržava.
Nakon ubojstva saudijskog novinara, na Zapadu je zbog njegovog mišljenja posvećeno malo pažnje samoj njegovoj kritici o saudijskom ratu u Jemenu, o svemoći prestolonasljednika. Za Zapad, slučaj Hašogi gleda se kao pitanje unutarnjih saudijskih odnosa u kojem mogu nestati čak i glavni osumnjičeni. Do današnjeg dana, službena verzija kraljevske kuće jest kako je ispitivanje izmaklo kontroli. Ali ubojstvo je, prema istrazi specijalne izvjestiteljice UN-a, planirano već duže vrijeme - a postoje snažni dokazi da je odgovorna država Saudijska Arabija, posebno princ Mohamed bin Salman. Ipak, saudijsko kraljevstvo se odavno vraća u njedra međunarodnoj zajednici. Povrh svega, Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom jamče da je princ nevin i da će ga braniti . Neaktivnost Europljana također doprinosi tome. Europska obrambena industrija računa troškove njemačkog embarga na oružje Saudijskoj Arabiji, uvedenog ubrzo nakon smrti Hašogija, i koji za sada ostaje na mjestu. Ostale vlade ograničile su svoj odgovor na osudu brutalnog ubojstva, ali njemački potez je vrlo dobrodošao. Etika izvoza oružja više nije očuvanje lobističkih skupina. Postoji širi javni razlog protivljenja. Vlade više ne mogu očekivati da nekažnjeno prodaju oružje koristeći ekonomski interes kao opravdanje.
Arapsko civilno društvo vapi za pomoć. Više nije dovoljno izgovoriti nekoliko riječi kritike, a zatim se vratiti svojim poslovima kao i obično svaki put kad se oporbeni članovi, aktivisti i novinari nađu iza rešetaka u nekoj od azijskih ili afričkih zemalja. Kršenja ljudskih prava moraju biti kažnjena, a političke i ekonomske posljedice moraju biti vidljive. Lakoća kojom Saudijska Arabija ignorira osnovna ljudska prava ima neposredan utjecaj na one u regiji koji riskiraju svoje živote kritizirajući vlast. Čuju ciničnu poruku iz srca 'demokratske' Europe: Hvala vam na hrabrosti, ali nažalost ne možemo vam pomoći. Naime, prava postoje, ali ona očito nisu univerzalna. Rezervirana su za građane Europske unije, ali ne i one onkraj tih granica.
Neposredno prije prve godišnjice Hašogijeva ubojstva, saudijska vlada objavila je da želi otvoriti zemlju stranim turistima. Time se Saudijska Arabija želi predstaviti kao fenomenalno turističko odredište u kojemu se može mnogo toga vidjeti i naučiti. Prije svega ono što ne smijete raditi u Saudijskoj Arabiji. Distribucija Biblije je ilegalna, kao što je i preljub, otpadništvo od islamske vjere, sudjelovanje u javnim demonstracijama, prodaja alkohola ili svinjskog mesa, kritika grčevito loših podataka kraljevstva o pravima žena, slobodi suđenja, i prema riječima savjeta o putovanju na Arabijski poluotok, 'homoseksualno ponašanje'. Odrubljivanje glave, vješanje, kamenovanje, amputacija, raspeće i vezivanje kazne su za teška krivična djela, među kojima su i nabrojane stvari. Definitivno, turistički raj! Želite li biti tamo?
No, sve su naznake prisutne da se Saudijska Arabija urušava iznutra. Tijekom vikenda, pobornici Hutija zarobili su stotine saudijskih vojnika uz granicu s Jemenom. Tada je misteriozno ubojstvo kraljevskog tjelohranitelja pokrenulo zvona alarma unutar kraljevstva. Budući da se njegovi problemi ne rješavaju, prestolonasljednik pokušava gurnuti Ameriku u rat s Iranom. Ali to je rizično i on nema mnogo manevarskog prostora. Sve se više govori o tome da se unutar saudijske vlade želi osramotiti princa Mohameda i stjerati ga u kut odakle će morati prihvatiti da je izgubio tron. Jednostavno, ako ste Saudijac i zabrinuti ste za budućnost svoje zemlje, nije teško zaključiti da je Mohamed bin Salman vaša prva prepreka. Započeo je svoju vladavinu ambicioznom vanjskom politikom. Gurnuo je predsjednika Donalda Trumpa u eskalaciju protiv Irana, uz pomoć Johna Boltona i Mikea Pompea, dizao je rat pod vodstvom Saudijaca u Jemenu i pokrenuo dramatičnu blokadu protiv svojih rivala u Kataru. Sada mu se takva politika vraća u Rijad kao bumerang.
Kraljevski tjelohranitelj general Abdulaziz al-Faghm ubijen je u Džedi. Saudijski mediji govore da se radilo o 'osobnom sporu' s prijateljem po imenu Mamduh al-Ali. Prema glasnogovorniku policije, al-Ali je ubio generala tijekom 'žestoke rasprave', a potom umro u pucnjavi s lokalnom policijom. Nekoliko izvještaja odmah je postavilo pitanja o službenoj pripovijesti. U vrijeme ubojstva, saudijski dužnosnici su pitali 'regionalne obavještajne službe' o 'određenom broju saudijskih državljana' iz Bejruta i Tel Aviva. A saudijski disident koji živi u inozemstvu, Ganem al-Dosari, rekao je za medije da je al-Ali bio dio tima agenata koji su ga pratili do Londona. Kako god se rasplela ova priča, ona baca velike sumnje u to što se doista događa na saudijskom dvoru. Zatim, još jedan loš znak: nova željeznička stanica za koju je potrošen iznos od 7,3 milijardi dolara u Džedi iznenada je izgorjela u plamenu. Gusti, crni dim prekrivao je nebo. Postoje također neke naznake da se radilo o namjernom podmetanju kako bi se osujetio imidž bin Salmana pred javnosti.
Saudijski diplomati su također krenuli u akciju, radeći na tome da donesu diplomatsku pobjedu na iranskom frontu. Ured iranskog predsjednika tvrdi da je dobio 'poruku' od Saudijske Arabije. Idućeg dana, irački su dužnosnici objavili da su u fazi uspostavljanja sastanka saudijskih i iranskih političara licem u lice. Ovo nije velika novost u Rijadu. Posljednji veliki diplomatski proboj dogodio se u kolovozu, kada su se dužnosnici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata javno sastali s kolegama s Iranom i počeli povlačiti svoje snage iz Jemena. Činjenica da su UAE odlučili priopćiti to javnosti poslala je jasnu poruku Saudijcima - i svima - da je vrijeme da preispitaju svoju strategiju. Na kraju, Saudijcima je postalo i te kako jasno nakon napada na rafineriju, da ih Amerikanci neće nužno zaštititi od vojnog napada.
U jednom pogledu, ubojstvo Džamala Hašogija i posljednja godina, pokazuju mnogim čelnicima u Rijadu da je došao kraj podnošenja prestolonasljednika. Kao glas konzervativne većine u Rijadu, Hašogi je možda i kolateralna žrtva borbe o viziji budućnosti Saudijske Arabije.
_________________ Vandyvbape pulse + Zlide top jer - ne da mi se
|