Na posljednjoj liniji obrane: Može li javnost jamčiti slobodu za Juliana Assangea nakon što je u UN odlučeno da je neutemeljeno zatočen?Pet država s četiri kontinenta morat će reagirati povodom pravnog tumačenja Komisije UN o prirodi kazne za neosuđenog čovjeka koji je već tri i pol godine u zatočeništvu. On je jučer, dan uoči izjašnjavanja u UN o njegovom statusu najavio da će napustiti skrovište i izaći na ulicu bez obzira na to kakva odluka bude. Tako je privukao na sebe svu pažnju svjetske javnosti, koja će mu biti jedina garancija da će se s njim postupati po zakonu. Ali zakon u njegovom slučaju nije sasvim precizan i jednostavan, niti je neovisan od politike.
Njegovo ime je Julian Assange (44). U povijest je ušao kao tvorac sajta WikiLeaks. On je novinar iz Australije, objavio je stotine tisuća povjerljivih depeša američke vlade, Interpol je 2010. za njim raspisao tjeralicu prema zahtjevu Švedske koja ga sumnjiči zbog višestrukog silovanja, a on se od lipnja 2012. nalazi (skriva) u ambasadi Ekvadora u Londonu.
Mnogi vjeruju da je optužba za silovanje zapravo namontirana, kako se Assange ne bi provukao nekažnjeno nakon što je objavio povjerljive dokumente američkih State Departmenta i Pentagona. U Švedskoj gdje je registriran njegov WikiLeaks nije bilo legalnog utemeljenja da bude optužen kao novinar koji je odavao tajne. Optužen je kao silovatelj, a optužba je zapravo politički motivirana, uvjeren je dobar dio javnosti u svijetu.
Njegov slučaj je ogroman izazov za međunarodno pravosuđe i bilateralne odnose među pobrojanim i ovdje nespomenutim državama, a ona koja bi mu eventualno probala nauditi, ne bi imala u tome potporu javnog mnijenja. Velika pozornica je spremna za nastavak uzbudljive povijesti Juliana Assangea.
Čim se jučer pronijela neslužbena vijest da je Komisija UN već donijela odluku da je Assange proveo prethodne tri i pol godine u 'arbitrarnom pritvoru' (arbitrary) nastalo je veliko komešanje. Što znači ova odluka Komisije UN? Da li je Assange proveo godine u proizvoljnom, odnosno neutemeljenom pritvoru? I što bi to trebalo značiti u praksi? Da li je on od danas slobodan čovjek?
Assangeov odvjetnik Per Samuelson nije imao dilemu da bi pozitivna odluka Komisije UN po prigovoru njegovog klijenta automatski morala značiti da Švedska treba povući zahtjev za njegovo izručenje, te da britanska policija ne bi više imala osnove za njegovo privođenje. Samuelson dakle tvrdi da je Assange od danas slobodan građanin.
Švedsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će se detaljno očitovati nakon što bude donijeta službena odluka Komisije UN, ali da se mišljenje švedskih vlasti o prirodi Assangeove robije razlikuje od zaključka da je riječ o 'neutemeljenom' pritvoru.
Assangeovi odvjetnici zatražili su jamstvo od britanskih vlasti da ga se neće uhititi kada bude izašao iz zgrade veleposlanstva Ekvadora u Londonu, a iz Foreign Officea stigao je sljedeći odgovor: 'Bili smo dosljedno jasni da Velika Britanija nikada nije neutemeljeno pritvorila gospodina Assangea, nego je zapravo on dragovoljno izbjegao uhićenje birajući da ostane u ambasadi Ekvadora. Optužba za silovanje još važi i europski uhidbeni nalog je na snazi, tako da Velika Britanija još ima zakonsku obvezu da gospodina Assangea izruči Švedskoj'.
Britanci su napomenuli da se zapravo ne žele izjašnjavati prije no što bude objavljena službena odluka Komisije UN, no jasno je da će oni postupati u skladu s europskim uhidbenim nalogom, a ne prema odluci Komisije UN, koja nije obvezujuća.
Assange je jučer priopćio da će ukoliko se Komisija UN bude negativno očitovala na njegov zahtjev, izaći iz veleposlanstva Ekvadora i pustiti da bude uhićen, jer dalje žalbe ne bi imale smisla. Assangeovi odvjetnici obratili su se UN tvrdeći da je boravak njihovog klijenta u ambasadi Ekvadora bio neutemeljen, te da je to bio jedini način da ostvari svoje pravo na azil.
'Jedini način da Assange uživa pravo na azil bio je da ostane pritvoren. Ovo nije pravno prihvatljiv izbor', navedeno je u zahtjevu odvjetnika koji su naveli da u slučaju da UN potvrdi neutemeljenost zatočeništva njihovog klijenta, oni očekuju da se njemu vrati putovnica i da dobije materijalnu odštetu.
Assangeova pravna glasnogovornica Melinda Taylor pozvala je Veliku Britaniju ne samo da odbaci švedski zahtjev za izručenje, nego da jamči da ga neće uhititi po eventualnom zahtjevu SAD-a. 'Ukoliko on treba biti pušten, njegova sloboda mora biti sigurna. Vidjet ćemo što će učiniti Velika Britanija da nas uvjeri da će to biti učinkovito, a ne iluzorno. Da to ne bude sloboda na pet sekundi, nego sloboda koja ima smisla', objasnila je Taylor.
Assange ima razloga vjerovati da je namjera vlasti Švedske da ga isporuče američkim vlastima koje bi mu sudile za špijunažu. Američko tužiteljstvo potvrdilo je još 2010. da je povelo 'značajnu' akciju, kriminalnu istragu u vezi s djelatnostima WikiLeaksa.
Podsjetimo se ukratko što se događalo sa Assangeom. Njegov WikiLeaks objavio je od travnja do srpnja 2010. nekoliko snimki i dokumenata koji kompromitiraju američku ulogu u ratu u Iraku i Afganistanu. Nakon toga, objavljene su i tisuće povjerljivih dokumenata američkog i diplomatskih depeša State Departmenta.
Assange je u kolovozu iste godine zatražio stalni boravak u Švedskoj, gdje je registrirao svoj WikiLeaks, ali su švedske vlasti bez konkretnog obrazloženja u listopadu odbacile njegov zahtjev. U međuvremenu protiv njega su otvorile istragu, nakon što su ga dvije Šveđanke optužile za silovanje, a on je ispitan u švedskoj policiji.
U studenom iste godine švedske vlasti raspisale su za njim međunarodnu tjeralicu, a on se u tom trenutku nalazio u Londonu. Britanska policija ga je privela na ekstadiciono saslušanje u prosincu 2010., a nakon što je platio kauciju prema odluci suda pušten je, ali je njegova putovnica ostala u policiji.
U veljači 2011. sud je odlučio da on treba biti izručen Švedskoj. Njegova žalba britanskom Vrhovnom sudu odložila je izručenje. U svibnju 2012. Vrhovni sud je odlučio da on treba biti izručen Švedskoj, a Assange je u lipnju zatražio azil od Ekvadora.
Zahtjev mu je odobren i on je u lipnju 2012. ušao u ambasadu Ekvadora odakle od tada nije izašao. Time je povrijedio uvjete jamstva koje je dobio od Britanaca, zbog čega je zaprijetila opasnost da bi britanska policija mogla ući u ambasadu Ekvadora i uhititi ga. Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je na tu opasnost, ali do ovog diplomatskog skandala nikada nije došlo.
U međuvremenu optužbe za silovanje u Švedskoj su zastarjele za tri od ukupno četiri čina silovanja za koje je osumnjičen. A danas je Komisija UN zaključila da bi Assange trebao biti slobodan da napusti ambasadu Ekvadora, jer je neutemeljeno bio u zatočeništvu. Također, on bi trebao imati pravo na odštetu.
Jedan od najspektakularnijih dokumenata koje je objavio Wikileaks bila je video snimka poznata kao 'kolateralno ubojstvo' na kojoj je prikazan helikopter 'Apache' američke vojske u akciji u predgrađu Bagdada. Rafalima ispaljenim iz njegove strojnice kalibra 30 mm prema grupi civila okupljenoj na ulici ubijen je i fotoreporter Reutersa Namir Noor Eldeen i njegov vozač. Glasovi američkih vojnika sa snimke otkrili su nam da su se američki vojnici dobro zabavljali dok su pucali ubijajući one koje su prethodno ranili.
Ova uznemirujuća snimka ogolila je prirodu američkog vojnog intervencionizma više nego tisuće objavljenih tekstova, zbog čega je Assange navukao na sebe bijes Washingtona, kao valjda nijedan novinar prije njega. Jer Assange je pružio nepobitne dokaze da se ono o čemu se samo moglo nagađati, uistinu i događa.
Čovjek koji je Assangeu dostavio snimku i još stotine tisuća dokumenata bivši je američki vojnik Bradley Manning (29) koji je 2009. bio na službi u Iraku, kao obavještajni analitičar. On se od 2013. nalazi u američkom zatvoru, a osuđen je na 35 godina robije .
Ne trebamo sumnjati da bi Assangea mogla stići slična sudbina ukoliko bi bio dostupan američkom pravosuđu. Da li će on biti izručen SAD-u ovisit će sada od britanskih vlasti. Ukoliko one budu postupile po preporuci UN, Assange će biti slobodan da se odveze do zračne luke i sjedne u zrakoplov prema nekoj sigurnoj destinaciji. Mogao bi otići u rodnu Australiju, gdje je usprkos političkim pritiscima policija navela da nema osnova za njegovo uhićenje.
Ne ubijajte glasnika, to je zahtjev velikog dijela svjetske javnosti. Sloboda za Assangea je istodobno sloboda za malog čovjeka koji nije pohvalio carevo novo odijelo. Svatko tko se makar pokušao baviti novinarstvom trebalo bi da razumije važnost Assangeovog profesionalnog podviga. Zbog toga bi javnost, uključujući američku, morala biti glasna i uporna u zahtjevu za njegovu slobodu. Glava je u pitanju.
Sud javnosti je posljednja i jedina linija obrane novinarske slobode. U ovom slučaju Assangeove slobode.
Vladimir J. za advance.hr
Izvori/reference:
http://www.theguardian.com/media/2016/f ... estigationhttp://www.kommersant.ru/doc/2907649http://uk.reuters.com/article/uk-ecuado ... KKCN0VD0BJ