http://s2.pticica.com/foto/0000902920_l_0_u558ae.jpghttp://www.panoramio.com/photo_explorer ... ser=901301Slap Sopot, omiljeno izletište brojnih domaćih i stranih gostiju, nalazi se u selu Floričići, a većina ljudi, željnih prirode, lijepih vidikovaca i krajolika, odlučuje do njega doći pješačkom stazom Sv. Šimuna.
Slap Sopot, iznenađuje svojim neobičnim uklapanjem u krajolik, koji je mješavina flisnog terena, bjelogorične šume, a kod samog slapa, krajolik je stjenovit i podsjeća na morsku obalu. Izmjenjuju se plava boja lapora, siva boja glinom bogate zemlje i šuma koja se isprepleće s crnogoricom na pojedinim djelovima staze. Svodovi ogromne jame slapa, čudesna su tvorevina moći vode, koja je tisućama godina oblikovala vapnenac. Nije slučajnost da mjesto podsjeća na morsku obalu jer brojne okamine školjaka, puževa i drugih morskih organizama koji se mogu uočiti samo pažljivim promatranjem dokazuju da je ovo mjesto nekada bitno drugačije izgledalo. Naime, čini se da je nekada jako davno ovo mjesto zapravo bilo morsko dno. Slap je visok oko 30-ak metara i u svome podnožju tvori zeleno jezerce koje je stanište, nekada riba, a danas uglavnom žaba. Većina posjetitelja se uglavnom odlučuje za razgledavanje s gornje strane, no moguće je sići i do podnožja iako je staza malo opasna.
Slap je najbolje posjetiti u jesen, zimu ili proljeće jer tada ima najviše vode, a i nije pretoplo za pješačenje. Preko potoka koji se slijeva u slap, pruža se višestoljetni most koji je nekada bio glavna poveznica svih sela s lijeve strane potoka s Pićnom, središtem biskupije. Most je voda, koje je nekada bilo puno više u povijesti zasigurno mnogo puta oštetila, a mještani su ga uvijek iznova popravljali. Poslijednji put kada je voda nanijela veću štetu mostu bilo je negdje oko 1953. godine i mještani su ponovno, po tko zna koji put popravljali most baš kao što su to činili i njihovi preci prije njih.
Put za Pićan je bio dovoljno širok za prolazak volova s vozom, a i sada je prohodan i njime se može vrlo brzo stići do Pićna, usput razgledati kuće koje su davno izgubile svoje stanovnike, a neke se više ni ne naziru od guste šume.
Osim slapa, na stazi Sv. Šimuna ima nekoliko ruševnih crkvica i zaseoka od kojih vrijedi pogledati selo Žlepčari i crkvicu Sv. Marije Magdalene. Selo, Žlepčari, smješteno je u samom podnožju Gračišća i prvo je mjesto na koje nailazimo na stazi. Djeluje pomalo bajkovito zbog napuštenih kuća obraslih bršljanom, vodenica, mostića i potočića, a nastanjuju ga samo dvije obitelji. Na drugom djelu staze, nakon Sopota, slijedi uspinjanje prema crkvici Sv. Marije Magdalene koja oduševljava prije svega zbog svog izuzetnog položaja na samom vrhu brdašca. Uspinjanje do crkvice možda nije lako, ali pruža doista lijep osjećaj kad se ondje dođe, ponajviše zbog vidika koji se odande pruža. Ukoliko želimo stići do Gračišća, nastavljamo istim putem naprijed kraj crkvice odnosno stazom Sv. Šimuna, prolazimo kraj nekoliko izvora i uživamo u pejzažu, s desne strane vidimo Gologoricu i Gologorički Dol, a s lijeve strane, Pićan i Gračišće. Za one manje sklone pješačenju ili vožnji biciklom, na slap se može doći i automobilom tako da se s ceste Pazin – Labin, u mjestu Zajci ili Most Pićan skrene prema selima: Donji Kralji, Švići, Floričići (cca 3 – 4 km ). Automobilom se nakon razgledavanja slapa Sopot također može stići u mjesto Žlepčari (lijevo cca 1.5 km) ili do crkvice Sv. Marije Magdalene (ravno cca 2 km) iz mjesta Floričići. I na kraju valja spomenuti da je područje slapa Sopot, 1979. godine proglašeno zaštićenim krajolikom.
FAQ
Postano: 27 lis 2012 23:13 
