Hrvatska i uvođenje eura: Zašto će cijene rasti i koliko? Analiza slučajeva drugih zemalja
Antun Roša
Jedan od prethodnih tekstova bavio se skorašnjim ulaskom Hrvatske u eurozonu, kako je ovih dana sugerirao politički vrh (vidi tekst: Analiza: Hrvatska uvodi euro - Tko će biti pobjednici, a tko gubitnici u idućoj velikoj fazi integracije?). Danas ćemo se stoga osvrnuti na jedan specifičan segment ulaska u eurozonu, segment koji je prosječnom potrošaču vjerojatno od najveće važnosti - hoće li cijene rasti i koliko? A ako hoće, zašto?
U pronalasku odgovora na ova pitanja osvrnut ćemo se na neke EU članice koje su već zamijenile svoju nacionalnu valutu s valutom euro. Kako to obično i biva, svaki slučaj je poseban i nacionalne valute koje su prestale postojati bile su drugačije na ovaj ili onaj način od hrvatske kune, no, i prije nego se posvetimo specifičnim primjerima, prvi zaključak možemo odmah iznijeti - da, cijene će rasti, ovisno o sektoru, a razloga je više.
Oko ovog pitanja se, razumljivo, rasprave vode još otkako su prve EU članice prešla na zajedničku valutu. Prvi "val" adaptacije eura bio je najveći i desio se pred kraj milenija, točnije 1. siječnja 1999. Tada su u zonu zajedničke valute ušle ove države: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska.
Dvije godine nakon, 1.1.2001. u eurozonu ulazi Grčka. Nakon toga slijedi jedna poduža pauza koju 1.1.2007. probija Slovenija, a točno godinu dana nakon nje u eurozonu ulaze Cipar i Malta. 2009. ulazi Slovačka, 2011. Estonija, 2014. Latvija te najzad 2015. Litva.
Eurozona, gotovo popunjena
Važno je napomenuti pritom kako prilikom prelaska na euro, u prvom valu, ne dolazi odmah do povlačenja nacionalne valute - to bi bilo i tehnički neizvedivo - već kreće tranzicijski period u trajanju od 3 godine. Dakle, zemlje koje su ušle u eurozonu 1999. tek su 1.1.2002. potpuno povukle svoje nacionalne valute s tržišta. U kasnijim slučajevima su periodi bili drugačiji, recimo 1 godina za Grčku itd.
Puno valuta "nestalo" je u ovih 15-ak godina, od austrijskog schillinga, njemačke marke, talijanske lire, slovenskog tolara do litvanskog litasa.
Zanimljivo, Kosovo i Crna Gora također su usvojili valutu euro mada nisu članice Europske unije.
Sve zemlje članice Europske unije obvezane su uključiti se u eurozonu čim ispune uvjete - osim dvije, Britanije i Danske, s time da je prva već u procesu izlaska i iz Europske unije. I Britanija i Danska tražile su to izuzeće pri pristupanju EU-u.
Izuzev spomenutih, još samo ove EU članice ne koriste euro: Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska te Švedska.
Eurozona na karti:
Plava boja - članice eurozone
Crvena boja - nisu članice eurozone, ali jesu EU-a
Ljubičasta boja - koriste euro, ali nisu članice EU-a
Zelena boja (Danska) - nije obvezana koristiti euro, ali ga može kasnije prihvatiti ako želi (poseban ugovor)
Žuta boja - valutni sporazumi
Cijene će rasti, oko 0,3% u prosjeku, ali postoji problem
Kakva su iskustva zemalja koje su prešle na euro? Cijene su rasle u svakoj od njih, no ne svugdje isto. Službeni podaci Eurostata i drugih studija pokazuju kako su cijene rasle, u prosjeku, između 0,2 i 0,3%. Nije to tako strašno, složit ćete se, ali nažalost postoji problem - ove studije uzimaju sve cijene u prosjek. Drugim riječima, cijene pojedinih stvari mogu i pasti po ulasku u eurozonu, ali cijene u nekim sektorima mogu znatno narasti, čak i do 100%.
Tim brojkama se, dakako, može spretno manipulirati. To je kao kada vidite "prosječnu" plaću u Vašem gradu i pitate se zašto većina Vaših poznanika zarađuje manje (zato jer su u prosjek uračunate i astronomske plaće ljudi koje ne poznajete). Uzmimo fiktivni uzorak od 10 ljudi - njih 9 zarađuje 4,000 kn neto mjesečno, dok 10. radi na visokoj poziciji u utjecajnoj korporaciji i prima mjesečno 50,000 kn neto plaću. Njihov kolektivni prosjek je dakle 8,600 kn neto mjesečno.
Slične zgodne statističke manipulacije, koje to zapravo nisu (a jesu), izvode se i po pitanju porasta cijene nakon ulaska u eurozonu. Naime, dovoljno je, recimo, samo da drastično poskupi jedna ključna namirnica, kruh, pa da to itekako na svom džepu osjeti većina potrošača. Na tablici se to neće previše isticati, ali džepovi će biti lakši bez obzira na tablice.
Latvija i usklađivanje cijene sa zapadnom Europom
Uzmimo sada jedan od primjera iz Latvije koja je prešla na euro 1.1.2014. Tamo je uočeno kako su cijene počele rasti već i nekoliko mjeseci prije prelaska na euro, odnosno prije 1. siječnja, a i nastavile su rasti nekoliko mjeseci nakon. Dakle, trgovci neće cijenu naglo dići na sam dan prelaska na euro, to bi možda rezultiralo uličnim nemirima (kako u kojoj zemlji) već se ta tranzicija, dobra po njih, provodi postepeno kroz možda šest mjeseci ili čak i malo više. Na taj način će cijene skočiti, ali ne toliko na očigled, a kada euro već bude uveden prosječni potrošači bit će još uvijek dovoljno zbunjeni tranzicijom da im se i nakon uvođenja može još malo "podebljati" cijene.
Riga, glavni grad Latvije
U studiji s MIT-a kao primjer uzeta je kompanija Zara, najveći svjetski proizvođač odjeće. Latvijska valuta, lats, bila je i prije prelaska vezana uz euro, baš kao što je i danas vezana hrvatska kuna. U prosjeku cijene u Zari, u Latviji, bile su oko 7% niže od cijene u Zari u Francuskoj, Njemačkoj ili Italiji. Nakon prelaska na euro ta razlika od 7% uskoro je došla na 0%, odnosno cijene su se "izravnale" s onima u zapadnoj Europi.
Pošto je Zara globalni brend možemo vidjeti kako u istom periodu njihove cijene nisu rasle na drugim tržištima, samo u Latviji, jer su znali da Latvija prelazi na euro. Dakle, tko profitira? Zara (i svi drugi prodavači koji će ići tim putem, a ići će svi). Tko ne profitira? Stanovnici Latvije.
Cijene rastu i prije i nakon prelaska na euro, slaže se i Estonija
Postoje argumenti da u vrijeme tranzicije prema euru dolazi do deflacije nakon koje kreće inflacija te kako je to djelomično odgovorno za porast cijena (opširnije o inflaciji: Što je to inflacija i kako sačuvati svoj novac od njenog stalnog proždiranja? Sve što morate znati o pojavi koja je stara koliko i tržišna ekonomija). Također postoje i tvrdnje kako plaće rastu te kako se u konačnici, u roku pola godine ili godinu, sve lijepo izravna. No, narod se često ne slaže s tim tvrdnjama, a niti sve studije i službeni izvori...
Priča o Estoniji, koja je euro prihvatila 1.1.2011., slična je kao i ona u Latviji. Tjednima prije ključnog dana cijene su rasle. Jedno od objašnjenja je, što ima smisla, to da aktualna valuta, koja će uskoro nestati, svakim danom postaje sve manje vrijedna - samim time cijene usluga i dobara počinju rasti. To je razumljivo, no onda bi bilo "fer" da cijene nakon službenog prelaska na euro počnu padati, no, dešava se čak i suprotno - one i dalje "misteriozno" rastu neko vrijeme.
Naravno, valja istaknuti da je to uvijek i pomalo subjektivna stvar - ljudi generalno puno bolje uočavaju kada cijene rastu, ne toliko kada padaju ili ostaju na istoj razini, a zbog inflacije fluktuacija je zapravo stalna.
Moćna Njemačka je barem priznala: "Došlo je do znatnog porasta cijena, a teret tranzicije snosili su potrošači"
Vratimo se nešto još više unatrag, na slučaj Njemačke koja je prešla na euro u prvom valu, još 1999. (i potpuno je zamijenila njemačku marku s eurom do 1.1.2002. godine). Da vidimo je li se i tamo dešavao ovaj "fenomen". Da, itekako - štoviše, njemački tadašnji ministar financija, Hans Eichel, priznao je tek u svibnju 2002. godine po prvi puta kako je uvođenje eura dovelo do "znatnog porasta cijena diljem zemlje" te kako je na potrošačima ostavljeno da "nose teret tranzicije u novu valutu".
"Previše smo se oslonili na to da će prodavači sami nadzirati sebe i to je vjerojatno bila pogreška", njemački ministar financija Hans Eichel 2002.
Što je vrijedilo za Nijemce vrijedit će i za sve druge, u to nema neke velike sumnje. Ono što je Eichel tada potvrdio je i činjenica je tranzicija koštala više potrošače nego što su vlasti očekivale te kako su cijene najviše porasle "u sektorima prehrane i uslužne industrije".
"Previše smo se oslonili na to da će prodavači sami nadzirati sebe i to je vjerojatno bila pogreška", rekao je.
Od zemlje do zemlje nema nekog čvrstog pravila koje cijene rastu i koliko - primjerice, u Njemačkoj je cijena povrća porasla za 18,3%, cijene restorana za 3,9%, no neki proizvodi, recimo televizori ili pak parking za automobile porasli su čak dvostruko.
Izgleda kako trgovci iz raznih sektora s velikom radošću čekaju uvođenje eura jer ako svi dižu cijene, dići će i oni, skuplji život jednostavno postaje nova stvarnost i ne moraju se bojati da će njihovi klijenti otići kod konkurencije.
Talijanski trik kako cijenu kruha dići za 100%
Zanimljiv slučaj svakako moramo spomenuti iz Italije. Prvih nekoliko godina zakon je nalagao kako prodavači moraju cijene prikazivati u eurima i lirama. To je mjera koja je očito imala za cilj spriječiti trgovce da naglo dignu cijene, jer kupci će primijetiti. Zanimljivo, u tom periodu cijene su ostale gotovo iste. Što nam to govori? Da iza cijele tranzicije nema nekih velikih ekonomskih razloga za dizanje cijene već se radi primarno o pohlepi trgovaca.
Čim su nestale oznake za obje valute cijene su naglo porasle. Naime, ljudi su imali naviku, primjerice, plaćati jedan kruh 500 lira. Vidjeti oznaku za cijenu od 500 lira za kruh nešto je na što su navikli godinama. No, nakon što su cijene prebačene u euro došle su nove oznake na kojima je pisalo: 50 centi. Što se događa? Ljudi vide "5" i podsvjesno to povezuju sa starom cijenom. Logika je ista kao i cijene proizvoda od 4,99 - kupci "vide" i osjećaju kao da je riječ o proizvodu koji košta 4, ali zapravo košta 5. To su stari trikovi koji itekako dobro prolaze i dalje.
Dakle, kruh je sada 50 centi i ljudi ga normalno kupuju diljem Italije. No, tek na kraju mjeseca počinju osjećati popriličan manjak u svojim džepovima. Zašto? Zato jer 50 centi je 968,14 lira - drugim riječima, cijena kruha je povećana dvostruko.
Četiri talijanska kruha, ali možda koštaju kao ranije osam
Slične priče mogle su se čuti i u Španjolskoj i Grčkoj dok je primjerice u Njemačkoj cijena kruha porasla za svega oko 4%. Što nam pak to govori? Pohlepa posjeduje i zemljopisni karakter, očito, no u konačnici udar na džepove je identičan jer bez obzira gdje se desi veliki skok u cijenama, a gdje manji, napad na životni standard neće izostati. Možda cijena povrća neće drastično skočiti, ali ćete zato rjeđe imati za kino, možda ćete moći i dalje kupiti novi televizor po istoj cijeni, ali će Vam kruh naplatiti dvostruko itd.
Kako će biti izveden napad na hrvatske džepove? Saznat ćemo uskoro
Zaključak? Zagovornici ulaska u eurozonu reći će Vam kako će cijene porasti oko 0,3% i predstavit će konkretne dokaze za tu tvrdnju. Također će Vam reći kako ćemo kao država jako profitirati jer će nam se otvoriti novo veliko tržište. Sve je točno, osim toga da će profitirati samo manjina, dok većina vjerojatno neće, a što se tržišta tiče, što točno planiramo na njega izvoziti osim kvalificirane radne snage? I to dakako nije izvoz već neka vrsta egzodusa...
U svakom slučaju, ovdje smo naveli samo neke primjere, ima ih koliko ima i članica eurozone. Možemo se zanositi nekakvim idejama da ćemo mi biti izuzetak, da nam se ne mogu desiti katastrofe kakve su pogodile Grčku, znatan dio Italije, Španjolsku, Portugal.... No, kako stvari sada stoje, nećemo dugo trebati ni čekati na odgovor jer po svemu sudeći Hrvatska će ući u eurozonu uskoro. Neke realne prognoze su da bi to mogla biti već 2019., a europski lideri poručili su ove godine kako do 2025. sve članice EU-a "moraju" postati i članice eurozone. Kako se pripremiti na to? Sada je svakako idealan trenutak za razmišljanje o tome.
Izvori / reference:
Economic and Monetary Union
https://ec.europa.eu/info/business-econ ... y-union_enEuropean Council conclusions, 18-19 February 2016
http://www.consilium.europa.eu/en/press ... nclusions/GNI per capita, PPP (current international $)
https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CDSmooth euro changeover, higher prices? Results of a survey among Dutch retailers
https://www.dnb.nl/en/binaries/wo0682_e ... 145979.pdfEuro's first year in Lithuania - what has changed
http://www.euro.lt/en/news/euro-s-first ... as-changedDid joining the euro raise Latvia’s prices?
https://www.weforum.org/agenda/2014/08/ ... es-latvia/Measuring inflation – the Harmonised Index of Consumer Prices (HICP)
https://www.ecb.europa.eu/stats/macroec ... ex.en.htmlEuro led to price rises, says German minister
https://www.theguardian.com/business/20 ... opeanunionPREZZI. L'AUMENTO DEL PANE? RESPONSABILI I COMMERCIANTI
https://www.aduc.it/comunicato/prezzi+a ... _12447.phpTHE EURO CHANGEOVER IN THE SLOVAK REPUBLIC: IMPLICATIONS FOR INFLATION AND INTEREST RATES
https://www.oecd.org/slovakia/41029725.pdfEU Commission: Lithuania well prepared for euro
http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=99189Will the Euro Adoption Trigger Price Hikes?
http://4liberty.eu/will-the-euro-adopti ... ice-hikes/Effects of introducing the euro on prices of everyday non-tradables in Slovakia
https://www.ceps.eu/system/files/book/2 ... -Teuro.pdfCost of Living in Croatia
https://www.numbeo.com/cost-of-living/c ... ry=CroatiaKonferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.
https://www.parentium.com/?clanak=39343Latvia - Prices after changover
http://www.eiro.lv/en/media/frequently- ... -changoverEU SUPERSTATE: Brussels 'to force EVERY member state to adopt euro by 2025'
http://www.express.co.uk/news/world/807 ... a-Bulgaria