Jedna od najvažnijih funkcija ovog „dobrog" kolesterola da čisti našu krv i arterije od opasnih naslaga „lošeg" kolesterola, koje mogu biti opasne po život

Sigurni smo da ste do sada već u nekoliko navrata čuli ili pročitali kako je iznimno važno održavati razinu kolesterola u krvi niskom. Nažalost, mnogi nestručnjaci, ali i poneki liječnici, često rade grešku i govore o ukupnoj razini kolesterola u krvi, koji je loš i pogrešan način da se utvrdi koliko je ugroženo vaše zdravlje.

Kolesterol u krvi pojavljuje se u dva osnovna oblika, kao „loš" LDL kolesterol i onaj „dobar", odnosno HDL kolesterol.

Ukupna razina kolesterola u krvi, kao zbroj jednog i drugog oblika, ne govori apsolutno ništa o našem zdravlju. S druge strane, razina je LDL kolesterola svakako poželjna, ali sama po sebi nije dovoljno precizan indikator u kakvom su stanju naše srce i krvne žile.

Tek kada u cijelu „jednadžbu" uključimo i HDL kolesterol, možemo početi govoriti o potpunoj zaštiti srca i krvnih žila, budući da je jedna od najvažnijih funkcija ovog „dobrog" kolesterola da čisti našu krv i arterije od opasnih naslaga „lošeg" kolesterola, koje mogu biti opasne po život.

Ukoliko je razina HDL kolesterola u vašoj krvi veća od 60 mg/dcl, možete biti sigurni da ste zaštićeni od ateroskleroze i srčanih oboljenja.

Kako podići razinu HDL kolesterola u krvi? Postoje dva osnovna načina. Prvi su lijekovi poput statina, koji nisu dovoljno efikasni u ovome. Drugi je način promjena životnog stila. Donosimo vam 10 jednostavnih promjena u vašem životu pomoću kojih ćete si osigurati dobro zdravlje i dugovječnost.

10 načina da povećate razinu HDL kolesterola u krvi

1. Tjelovježba. Redovitim vježbanjem istovremeno ćete efikasno smanjivati razinu LDL kolesterola i povećavati razinu HDL kolesterola. Vježbanje u zdravom životnom stilu jednostavno nema alternativu.

2. Gubitak kilograma. Nimalo začuđujuće, mršavljenjem i zdravom tjelesnom težinom (19-25 BMI) automatski ćete uravnotežiti razinu kolesterola u krvi.

3. Prestanite pušiti. Znanstvenici već godinama znaju da pušenje podiže razinu LDL kolesterola, a smanjuje razinu dobrog HDL-a.

4. Izbjegavajte transmasne kiseline. Procesuirana hrana prepuna je transmasnih kiselina koje podižu LDL kolestorol a smanjuju HDL, čime povećavaju razinu srčanih oboljenja. Izbjegavajte margarin i druge „lažne" masnoće.

5. Klonite se dijeta koje izbjegavaju masti. Dijete koje se temelje na izbjegavanju masti utemeljene su na pomodnim i pogrešnim pretpostavkama koje nemaju nikakvu nutricionističku vrijednost. Zdrava i uravnotežena prehrana u sebi sadrži i obaveznih 30% kalorija koje dolaze iz masti.

6. Maslinovo ulje i avokado su zakon. Mono nezasićene kiseline poput onih koje nalazimo u maslinovom ulju i avokadu ukusan su i efikasan način da osigurate visoku razinu HDL kolesterola.

7. Jedite ribu. Riba, posebice ona plava (poput srdela i lososa) sadrže omega-3 masne kiseline koje su izvrsne za povećanje HDL-a i smanjenje LDL-a.

8. Izbjegavajte rafinirane ugljikohidrate. Rafinirani ugljikohidrati poput bijelog šećera ili kukuruznog sirupa (slađa i jeftinija zamjena za šećer koja se stavlja u čitav niz proizvoda za koje to nikada ne biste pomislili) djeluju negativno na čitav niz procesa u vašem tijelu, među ostalim i na razinu HDL-a.

9. Jedite žitarice iz punog zrna. Osim što su iznimno ukusne, žitarice koje nisu prerađene sadrže vlakna i vitamin B3 - i jedno i drugo snižavaju LDL i povećavaju HDL.

10. Pijte alkohol (ali umjereno). Jedna do dvije čaše crnog vina dnevno imaju iznimno blagotvoran učinak na vaše zdravlje, među ostalim i zbog toga što povećavaju razinu HDL kolesterola.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Kako lako smanjiti razinu kolesterola u krvi

Jedan od vodećih uzroka ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti je povišeni kolesterol, no postoje prirodne metode kako smanjiti njegovu koncentraciju u krvi

Iako je kolesterol potreban našem organizmu jer sudjeluje u metaboličkim procesima, u izmjeni tvari, sintezi hormona i vitamina topivih u masti povećana razina može dovesti do nastanka ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Postoje dvije vrste lipoproteina, odnosno spoja lipida i kolesterola koji se nazivaju LDL-kolesterol, te HDL-kolesterol. LDL se još naziva loši kolesterol, a razlog je taj što se u povećanim koncentracijama može lijepiti za stjenke krvnih žila, što u konačnici može dovesti do njihovog začepljenja. S druge strane, HDL-kolesterol se smatra dobrim kolesterolom jer on smanjuje koncentraciju kolesterola u krvnim žilama.

Donosimo vam neke tehnike koje će vam omogućiti smanjivanje razine LDL-a, te povećanje koncentracija dobrog kolesterola, odnosno HDL-a koji čisti i sprječava stvaranje plaka na stjenkama krvnih žila, piše Men`s Health.

Jedite orašaste plodove - Istraživači sa sveučilišta Loma Linda ustanovili su da ako se dnevno konzumira 67 grama oraha, badema, kikirikija, pistacija ili australskih oraščića razina dobrog kolesterola u krvi povećava se za 8,3 posto.

Vježbanje - Japanski znanstvenici otkrili su da 20-minutno vježbanje povećava razinu HDL-a u krvi za 2,5 posto. To nije puno, no za svakih dodatnih 10 minuta tjelovježbe nivo dobrog kolesterola raste za dodatnih 1,4 posto.

Snažni kvadricepsi - Istraživači s sveučilišta u Ohiou uočili su da se razina HDL-a u krvi osoba koje vježbaju noge, točnije kvadricepse, dva puta tjedno kroz period od 16 tjedana povećala za nevjerojatnih 19 posto. Stoga, ako imate problema s kolesterolom trk u teretanu raditi na jačanju butnih mišića.

Riba - Kanadski znanstvenici su uspoređivali kako prehrana životinjskim mesom i ribama utječe na ljudsko zdravlje, te su učili da kod ljudi koji su temeljili prehranu na bijeloj ribi razina HDL2 kolesterola, podvrste HDL-a, je 26 posto veća nego kod ljudi koji su jeli crveno meso.

Sok od brusnice - Znanstvenici sa sveučilišta u Scrantonu otkrili su da se razina HDL kolesterola povećala za 10 posto kod ljudi koji su svakodnevno popili 0,8 decilitara soka od brusnice u periodu od mjesec dana, što je dovoljno da se rizik od bolesti srca smanji za gotovo 40 posto.

Grejp - Jedan grejp dnevno može smanjiti sužavanje arterija za 46 posto, smanjiti koncentraciju LDL kolesterola za 10 posto, te sniziti visoki krvni tlak za 5 posto.

Jedite često - Britanski znanstvenici uočili su da ljudi koji tokom dana jedu šest ili više malih obroka imaju 10 posto manje LDL kolesterola nego osobe koje tokom dana pojedu dva velika obroka, što je dovoljno da se rizik od bolesti srca smanji za 10 do 20 posto.

Zobene pahuljice - Istraživanje provedeno na sveučilištu u Connecticutu pokazalo je da su zobene pahuljice smanjile razinu lošeg kolesterola kod muškaraca i to za 20 posto.

Postanite vegetarijanac - Kanadski znanstvenici preporučaju ljudima koji pate od visokog kolesterola da na kratko postanu vegetarijanci, odnosno da prehranu temelje na povrću bogatom vlaknima, te na orašastim plodovima u periodu od mjesec dana. njihova istraživanja su pokazala kako takva prehrana može smanjiti razinu LDL kolesterola za 30 posto.

Tamna čokolada - Trećina reda tamne čokolade dnevno može povećati razinu HDL-kolesterola za 11 do 14 posto.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Kompletan vodič za masti i ulja – što kuhati s čim (ili ne), što izbjegavati i zašto

Odabir pravih masti i ulja u pripremi hrane ima dramatičan utjecaj na naše zdravlje. Postoji mnogo informacija i dezinformacija o tome što predstavljaju zdrave masti. Ovaj grafikon pojednostavljuje najbolji izbor masti za kuhanje, masti koje ne treba zagrijavati, a koje treba izbjegavati.

Zdravstvenoj zajednici je trebalo desetljeće da prepozna opasnosti od trans masti iz margarina i drugih zamjena za maslac. I tek su nedavno prepoznate i objavljene prednosti kokosovog ulja, zasićenih masti, kao anti-upalne i kao pojačivači imuniteta. Koliko dugo moramo čekati da se priznaju upalna svojstva “zdravih za srce” biljnih ulja, što ih čini glavnim pridonositeljima modernim bolestima?

Radite ono što zdrava tradicionalna društva bez bolesti čine već generacijama, jedite masti iz hrane koje priroda pruža, uključujući i vrlo stabilne životinjske i tropske masti i izbjegavajte industrijske, tvornički prerađene masti i ulja.


KORIŠTENJE MASTI I ULJA


NAJBOLJE ZA KUHANJE

Zasićene masti – najstabilnije za kuhanje pri visokim temperaturama, neće oksidirati

Životinjske masti (organski hranjene životinje):

- Goveđi / janjeći loj – 50 – 55 % zasićen

- Kokošja mast – u umjerenim količinama, može imati visok postotak omega 6, 31 % zasićena

- Guščja i pačja mast – 35 % zasićena

- Svinjska mast – 40 % zasićena

Kokosovo ulje
Palmino ulje
Ghee – pročićeni putar
Putar – nije za visoke temperature zagrijavanja

NAJBOLJE ZA PRELJEVE, UMAKE, ZA NEZAGRIJAVANJE

Mononezasićene masti
Maslinovo ulje – za niska zagrijavanja
Ulje Makadamija – za niska zagrijavanja
Laneno ulje – ne zagrijavati, držati na hladnom
Sezamovo ulje – u umjerenim količinama, bogato omegom 6, za niska zagrijavanja
Ulje Avokada
Orahovo ulje – u umjerenim količinama, bogato omegom 6

IZBJEGAVATI

Prerađena i neprirodna ulja - povezana su s bolestima srca i rakom
Margarin – toksičan
Djelomično hidrogenirana ulja (uključujući i hidrogenirano palmino ulje) – toksično
Trans masti – toksične
Biljni mrs – toksičan
Polinezaićene masne kiseline – imaju proupalne učinke, lako oksidiraju, pogotovo kad su izložene zagrijavanju

Biljna ulja:
Kanola ulje –visoko rafinirano, vjerovatno iz GMO uzgoja, trans masnoća
Ulje od sjemenki pamuka – visoko rafinirano, vjerovatno GMO
Kukuruzno ulje – visoko rafinirano i prerađeno, bogato omegom 6, vjerovatno GMO
Ulje Šafranike – bogato omegom 6
Suncokretovo ulje – bogato omegom 6
Sojino ulje – toksično, visoko rafinirano i prerađeno, bogato omegom 6, vjerovatno GMO
Ulje kikirikija – bogato omegom 6
Ulje sjemenki grožđa – bogato omegom 6

Ključ je pronaći najmanje prerađena i najstabilnija ulja. Povremena uporeba ulja s visoko kvalitetnom omegom 6 može biti dio zdrave prehrane koja ne uključuje prerađenu hranu. Korištenjem ovog vodiča s vremenom ćete odlučiti , na osnovu osobne edukacije, što je najbolje za vas.

Masti i ulja

Sve masti i ulja su sastavljeni od kombinacije tri glavne vrste masnih kiselina: zasićene, mononezasićene i polinezasićene linolne kiseline (LA). Ovo se odnosi na vrste struktura koje ove masne kiseline imaju između svojih atoma ugljika i vodika.

Zasićene masne kiseline

Lanac ugljika u zasićenim masnim kiselinama je popunjen, ili zasićen atomima vodika.
To zasićenje stvara kompaktanu i vrlo stabilnu strukturu koja odoljeva oksidaciji, čak i pod visokim temperaturama.
Zasićene masne kiseline nalaze se u životinjskoj masti i tropskim uljima.

Mononezasićene masne kiseline

Ugljikovom lancu nedostaju dva atoma vodika i ima jednu (mono) dvostruku vezu između svoja dva atoma ugljika – tako da nije zasićena vodikovim atomima.
Jednostruko nezazasićene masne kiseline nisu čvrsto strukturirane i popuštaju na dvostrukoj vezi – zato su ove masti tekuće na sobnoj temperaturi, a ne mogu biti izložene visokim temperaturama poput zasićenih masnih kiselina.
Nalaze se u maslinovom ulju, avokadu, i orašastim plodovima.

Polinezasićene masne kiseline (PNMK)

Ugljikovom lancu nedostaje nekoliko atoma vodika i sadrže dvije ili više (poli) dvostrukih veza.
PNMK su vrlo nestabilne i osjetljive na toplinu i svjetlost, što može prouzročiti štetne slobodne radikale koji štete tijelu.
Nalaze se u kukuruzu, suncokretu, soji, suncokretu, šafraniki, rižnim mekinjama i ulju koštica grožđa.

Biljna ulja i omega omjer

Na prikupljanju novačnih priloga za Američku Fondaciju za Srce 1956. godine, dr. Dudley White izjavio je:
“U slobodnim danima bez infarkta prije 1920., masti su bile maslac i svinjska mast i mislim da ćemo svi imati koristi od takve vrste prehrane iz vremena kada nitko nikada nije čuo riječ ulje kukuruza. “

Biljna ulja – to može zvučati zdravo, ali to je visoko prerađena hrana koja zahtijeva industrijske procese za izdvajanje svojih ulja. Dio procesa uključuje korištenje otrovnih kemikalija poput heksana i izbjeljivača koji pomažu pri ekstrakciji i dezodoriranju tih ulja. Čak i organski prešana biljna ulja prolaze kroz ogromne obrade i izložena su toplini te stoga lako oksidiraju što rezultira otrovnom hranom.

Ključni faktor za dobro zdravlje je pravilan omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina u prehrani. (Omega 3 masne kiseline su trostruke nezasićene linolne kiseline, a omega 6 su dvostruke nezasićene linolne kiseline). Eksponencijalni rast potrošnje biljnih ulja u našoj prehrani (nalazi se u svoj procesiranoj hrani) i hranjenje stoke i peradi zrnevljem promijenilo je idealni zdravi omjer omege 3 i omege 6.

Polinezasićena biljna ulja, bogata omegom 6, od kukuruza, uljane repice, soje, suncokreta, šafranike, mekinja riže i sjemenki grožđa, povećavaju upale u tijelu te su povezana s:

- kardiovaskularnim bolestima

- dijabetesom

- gojaznošću

- upalnim bolestima crijeva

- astmom

- rakom

- auto-imunim bolestima

- visokim krvnim tlakom

- neplodnošću

- debljanjem

- krvnim ugrušcima

Ova polinezasićena biljna ulja – pogotovo kada se zagriju – oštećuju stanice, metaboličke funkcije, ekspresiju gena i hormonalne funkcije. (Ulje boražina, ulje noćurka i ulje konoplje su iznimke, iako su PNMK ona funkcioniraju kao antiinflamatori). To je razlog zašto su dodaci ribljeg ulja i jetrenog ulja bakalara (omega – 3) tako popularni u prirodnoj zdravstvenoj industriji.

Biljna ulja, ako nisu organska, vjerojatno potječu od genetski modificiranih organizama (GMO-a), što je još jedan važan razlog da ih izbjegavamo.

Napomena: Moguće je ići u drugu krajnost, i postići manjak omega-6 masnoća, iako vrlo rijetko.

A što je sa zasićenim mastima?

Dr. George Mann, američki znanstvenik izjavio je kritizirajući ideju da visoki kolesterol uzrokuje bolesti srca: ”Najveća znanstvena prijevara ovog stoljeća, možda svih stoljeća.”

Za tezu o dijeti za srce ili hipotezu lipida, koju je prvi izložio Ancel Keys, postoji iznenađujuće malo dokaza koji to podržavaju. Bolesti srca su bile rijetkost početkom 20-tog stoljeća, kada je udio životinjskih masti bio puno veću u našoj prehrani. Povišeni trigliceridi u krvi i bolesti srca ne dolaze iz prehrambenih masnoća, ali se proizvode u jetri od prekomjernog šećera iz ugljikohidrata poput rafiniranih šećera , bijelog brašna i iz fruktoze. Ono što pridonosi srčanim bolestima je prekomjerna potrošnja biljnih ulja, hidrogenizirane masti i rafiniranih šećera u našoj modernoj prehrani.

Osnovne uloge zasićenih masnih kiselina:

- ojačati imunološki sustav (potrebno od strane bijelih krvnih stanica)

- za jake kosti (pomaže apsorbirati kalcij)

- osigurava energiju i strukturnu cjelovitost stanica

- štiti jetru od alkohola i drugih toksina

- za zdrava pluća (zasićene masne kiseline stvaraju zaštitan omot pluća)

- kao građa za hormone

- pomažu pri apsorpciji minerala

- za kardiovaskularno zdravlje

- za zdravlje mozga i živčanog sustava

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Odsad ćete na špek, pršut i čvarke gledati drugačije

Otkako su nutricionisti počeli preporučivati smanjenje unosa masnoća, u svijetu se dogodila epidemija debljine, dijabetesa i srčano-žilnih bolesti. Nutricionisti sad tvrde da su špek, pršut i čvarci dio zdrave prehrane.

Prehrana temeljena na niskom udjelu ugljikohidrata, a povećanom unosu masnoća, popularno nazvana Low Carb High Fat (LCHF), svojevrsna je revolucija u dosadašnjem razmišljanju o zdravom životu. Zabluda je, piše nutricionistica Anita Šupe, da su masnoće životinjskog porijekla štetne. Upravo otkad su nutricionisti počeli preporučivati smanjenje unosa masnoća, u svijetu se dogodila epidemija debljine, dijabetesa i srčano-žilnih bolesti.

Znanstveni dokazi o štetnosti masnoće, piše autorica knjige 'Istine i laži o hrani', ne postoje. Ovaj je koncept prvenstveno način prehrane, ali i zaokret prema novom načinu života, u skladu s prirodom. Upravo zato temelj je LCHF prehrane organska hrana iz domaćeg uzgoja. Bira se neprskano povrće i voće, domaća jaja i sir, kao i meso i masnoća životinja koje život provode na pašnjaku, ne u pogonima.

U ovoj se prehrani preporučuje i konzumacija maslinova, lanena i sezamova ulja, maslaca, punomasnog mlijeka, jogurta, kefira, ali i domaćeg špeka, pršuta i čvaraka.

Umjesto umjetnih slatkiša, preporučuje se voće poput grejpa, malina i jagoda te orašasti plodovi. Treba izbjegavati svu rafiniranu hranu punu šećera i škroba.



Laži o masnoćama koje više ne morate slušati

Na tanjur treba vratiti maslac, sir, crveno meso i punomasno mlijeko! Moderna low-fat prehrana štetna je za naše zdravlje, sve su glasniji nutricionisti.

Zoe Harcombe, nutricionistkinja DailyMaila, čvrsto vjeruje da svi trebamo jesti masnoće – uključujući i naveliko demonizirane zasićene masnoće, poput maslaca. Dakako, tu nije riječ o fast food hrani i transmasnoćama (margarin), nego samo o svježem mesu i mliječnim proizvodima. Maslaca se ne trebate bojati, zapravo je riječ o prehrambenom zlatnom rudniku. Što se tiče mesa, trebate se pridržavati samo dva pravila: da meso mora biti dobre kvalitete i da sva masnoća ostaje na njemu.

Suvremeno društvo trebalo bi se vratiti maslacu, punomasnom mlijeku i crvenom mesu. Zašto? Pogledajte glavne argumente:

Masnoće pomažu u apsorpciji vitamina

Sva hrana koja sadrži masnoće sadrži sve tri vrste masnoća: zasićene, mononezasićene i polinezasićene (izuzetak su samo transmasnoće jer su one rezultat industrijske obrade). Ne možete ih razdvojiti. Dakle, hrana bogata zasićenim masnoćama će sadržavati i druge dvije.

Kad pojedemo nešto masno, masnoća se probavlja i ulazi u krvotok, te prenosi vitamine topive u mastima A, D, E i K. To je jedan od razloga zašto je uklanjanje masnoća iz prirodne hrane štetno. Uzmimo primjerice punomasno mlijeko – sadrži sva četiri vitamina topiva u mastima. No, ako uklonite masnoću, uklonili ste sustav za isporuku.

Sir, jogurt i slični proizvodi s manjim udjelom masnoća jedan su od razloga niske razine vitamina A.

Britanska anketa iz 2010. pokazala je da je kod prosječne osobe dnevni unos jedne vrste vitamina A, retinola – neophodnog za zdravlje kože, kose, očiju i imunološkog sustava – tek nešto više od polovice preporučene doze. Isto istraživanje pokazuje da pokrivamo samo dvije trećine zahtjeva za vitaminom E, koji je bitan za imunološki sustav. Osim toga, mnoge od tih masnih namirnica sadrže kalcij, magnezij, cink i željezo.

Masnoće su važne i zbog isporuke energije i dužeg osjećaja sitosti, što sprečava prejedanje. A imaju i ključnu ulogu u stvaranju vanjskog sloja svih naših stanica. Stoga na povrće slobodno stavite maslac. Naime, špinat, mrkva i kelj mogu sadržavati i vitamin A u obliku betakarotena, ali bez masti se to ne mora dobro apsorbirati.

Dnevne prehrambene preporuke (iz 80-ih) po kojima unos zasićene masnoće za muškarce i žene ne smije biti viši od 30 g i 20 g, odnosno 95 g i 70 g ukupne masnoće, treba uzeti s rezervom. No, iako Francuzi, Austrijanci i Švicarci po ovim kriterijima unose previše masnoća, smrtnost zbog srčanih bolesti je među njima manja nego u SAD-u.

Kontrolirano kliničko ispitivanje utjecaja prehrane sa smanjenim unosom zasićenih masnih kiselina na koronarne bolesti srca zapravo nikad nije ni provedeno. Najvjerojatnije nikad neće ni biti provedeno jer je vrlo teško izmjeriti izolirani učinak masnoća na tijelo. Dakle, preporuka se temeljila na pretpostavkama.

Znanstvenici ipak upozoravaju da ne pretjerujete jer su krajnosti uvijek opasne.

Malo je dokaza da nas konzumacija masnoća čini debljima. Tijelo apsorbira masnoće koje su joj potrebne i višak izlučuje. U biti se debljamo uglavnom zbog previše ugljikohidrata. Primjerice u low-fat hranu proizvođači znaju ubaciti šokantne količine dodanih šećera. To opet ne znači da ugljikohidrate uopće ne treba jesti, imajte na umu da je glukoza potrebna za opskrbu mozga energijom.

Zanimljivo je da pad potrošnje masnoća u zapadnom svijetu nije pratio trend mršavljenja populacije, nego upravo suprotno – epidemija pretilosti. Do 1999. pretilost je porasla za 2,7 posto kod oba spola, na 22,6 posto u muškaraca i 25,8 posto kod žena. Deblji smo nego to ikad prije iako konzumiramo manje masnoća.

Stručnjacima za prehranu ljudi dolaze žaleći se na nadutost, probavne probleme, nedostatak energije i debljinu. 'Kažem im da prestanu jesti procesiranu hrana (uključujući i transmasnoće) i svoju prehranu ne temelje na škrobu. Kruh, krumpir i riža loš su izvori vitamina. Bolje da jedu samo ono što ja zovem prave namirnice: meso, ribe, mliječne proizvode i povrće', kaže nutricionistica.

'Nakon što uvedu ove promjene gube na težini i osjećaju se bolje. Moja poruka je jasna: vrijeme je za povratak na bakinu kuhinju. I prestanite gledati na masnoću kao da je ona naš najgori neprijatelj', zaključila je Zoe Harcombe.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Lijekovi koji uništavaju mišiće

Čak 25 posto bolesnika kojima su propisani statini prestaje ih uzimati unutar šest mjeseci. Uzrok tome su najčešće nuspojave kao što je oštećenje jetre i mišića.

Statini su jedni od najpropisivanijih lijekova, no čak 25 posto bolesnika ih prestaje uzimati unutar šest mjeseci. Uzrok tome su najčešće nuspojave kao što je oštećenje jetre i mišića. Stoga je prije uvođenja terapije statinima, a isto tako i za vrijeme terapije, nužna procjena rizika te stalni nadzor nad bolesnikom.

'Oštećenje mišića uzrokovano statinima može varirati od vrlo blagog oblika – mialgije, koja se očituje bolovima i mišićnom slabošću uz normalne serumske vrijednosti kreatin kinaze (CK); umjerenog oštećenja – miozitisa, kod kojeg su bolovi i slabost praćeni povišenim vrijednostima CK; te teškog oblika – rabdomiolize, koju karakteriziraju izraziti bolovi i mišićna slabost uz deseterostruko povišene vrijednosti CK-a', objašnjava dr. Lidija Dežmalj Grbelja, spec. neurologinja iz Klinike za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica.

Miopatija inducirana statinima javlja u 0,1 posto bolesnika, najčešće u formi mialgije kao najblažeg stupnja oštećenja. U određene grupe bolesnika je rizik za razvoj statinima inducirane miopatije veći. Istraživanja su pokazala da su bolesnici koji imaju genetski uzrokovan metabolički mišićni defekt osobito skloni razvoju miopatije. Dodatni rizik predstavlja starija životna dob, ženski spol, niži indeks tjelesne mase, šećerna bolest, smanjena aktivnost štitnjače, bubrežne i jetrene bolesti. Također rizik povećavaju i neki vanjski faktori kao što je konzumacija alkohola, veća fizička aktivnost, uzimanje određenih lijekova kao što su antagonisti vitamina K (varfarin), fibrati (gemfibrozil), blokatori kalcijskih kanala (verapamil, diltiazem), makrolidni antibiotici (azitromicin) ili antifungici (itrakonazol).

Najčešći mišićni simptomi javljaju se kao ukočenost, težina ili bolni grčevi, češće u nogama i uglavnom prolaze dva tjedna nakon početka terapije statinima. Ako se simptomi povuku unutar dva-tri tjedna od obustave lijeka, najvjerojatnije je riječ o statinima induciranoj miopatiji. Pojava simptoma koji sugeriraju oštećenje mišića u bolesnika na terapiji statinima zahtijevaju laboratorijsko određivanje CK, razine vitamina D i hormona štitnjače, a daljnja obrada se nadopunjuje ovisno o individualnoj procjeni bolesnika.

Kako statini mogu potaknuti razvoj metaboličke miopatije u genetski predisponiranih osoba, ponekad je potrebno učiniti elektromiografiju, a ukoliko simptomi ne prolaze unatoč prestanku uzimanja statina, potrebno je učiniti biopsiju mišića kako bi se isključile upalne mišićne bolesti.

Terapijski pristup statinima uzrokovanoj miopatiji zahtijeva šestotjednu obustavu statina, a u tom periodu se preporučuje uzimanje preparata ribljeg ulja ili 600 mg koenzima Q10. Ukoliko su mišićni simptomi i dalje prisutni, razdoblje bez statina može se produljiti na još šest tjedana, izuzev bolesnika s nestabilnom koronarnom bolešću kod kojih je rizik od oštećenja mišića manji u usporedbi s koristi statina u prevenciji srčanog infarkta. Prisustvo mišićnih simptoma nekoliko mjeseci od prestanka terapije statinima sugerira drugi uzrok oštećenja mišića te je takvog bolesnika potrebno uputiti na daljnju subspecijalističku obradu.

Iako miopatiju mogu inducirati svi statini, osobito u većim dozama, uočeno je da se ona češće javlja u grupi lipofilnih (lovastatin, simvastatin) nego hidrofilnih (rosuvastatin, pravastatin, fluvastatin) statina. Stoga se u osoba koje imaju veći rizik za razvoj miopatije te u osoba koje su imale prethodno oštećenje mišića uzrokovano nekim iz grupe lipofilnih statina, nakon smirivanja mišićnih simptoma preporučuje uvođenje hidrofilnog statina. Rosuvastatin se pokazao sigurnim i učinkovitim u snižavanju kolesterola te statin s najnižom stopom miopatija.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Salate bez ulja nisu previše zdrave

Povrće u salatama puno je korisnih vitamina i hranjivih tvari, no ako ih ne začinimo pravim uljem od njih nećemo imati velike koristi



Svima nam je kristalno jasno da voće i povrće uvelike doprinosi našem zdravlju, no malo je poznato da su za kvalitetnu apsorpciju vitamina, minerala, antioksidansa i drugih korisnih hranjivih tvari potrebni spojevi koje velika većina pokušava izbjegavati u širokom luku, a to su masnoće.

Znanstvenici s američkog sveučilišta Purdue pozabavili su se s ovim fenomenom i ispitali kako zasićene, nezasićene i transmasne kiseline iz dresinga za salate utječu na ljudsku apsorpciju karatenoida, biljnih pigmenata koji u našim tijelima djeluju kao moćni antioksidansi koji suzbijaju brojne kronične i degenerativne bolesti.

Studija, objavljena u glasilu Molecular Nutrition & Food Research, pokazala je da mala količina nezasićenih masnih kiselina iz ulja pružaju najveću apsorpciju karatenoida, dok je za isti efekt potrebna pozamašna količina zasićenih i transmasnih kiselina.

"Ako želite izvući maksimum iz voća i povrća morate ih konzumirati s pravim masnoćama. Ako jedete salatu s nemasnim dresingom smanjit ćete unos kalorija, no pritom ćete izgubiti i korist koju pruža povrće", rekao je dr. Mario Ferruzzi, profesor na sveučilištu i autor studije.

Znanstvenici su u eksperimentu koristili putar kao izvor zasičenih masnih kiselina, uljanu repicu (canola ulje) kao izvor nezasićenih masnih kiselina te ulje kukuruza kao izvor transmasnih kiselina.

Tri grama dresinga od nezasićenih masnih kiselina, uljane repice ili maslinovog ulja, pružao je jednaku apsorpciju antioksidansa kao 20 grama zasićenih i transmasnih kiselina.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.