IN MEMORIAM

Corto_1973

Danas oko 14 sati u Zagrebu u 85 godini života preminuo je istaknuti intelektualac Predrag Matvejević. Rođen 7. listopada 1932. u Mostaru, spadao je među najprevođenije hrvatske književnike u svijetu. Njegovo možda najpoznatije djelo “Mediteranski brevijar”, prevedeno je na 23 jezika.

Matvejević potječe iz skromne obitelji i to ga je,očito, obilježilo za cijeli život. Rođen je u Mostaru 1932., otac Vsevolod Matvejevič bio je Rus iz Odese u Ukrajini, a majka Angelina Pavić bila je Hrvatica. Otac se nikada nije odrekao boljševičkih uvjerenja premda su mu otac i brat umrli od gladi u gulagu. Majka Angelina bila je Hrvatica i njezina je obitelj zaslužna što se Matvejević upisao u osnovnu školu koju su vodile časne sestre u Mostaru. Kada se majka udala za njegova oca imala je samo 18 godina, dok je otac imao 51 godinu.

Kad je otac umro obitelj nije dobila njegovu penziju: prema tadašnjim zakonima nije na to imala pravo budući da je otac, prije nego što je umro, otišao u mirovinu. Stoga su živjeli zaista skromno, ali su sva djeca, uz pomoć rodbine, završila škole. Matvejević je doktorirao na Sorbonni, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je francusku književnost od 1959. do 1991. godine, na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), predavao je slavenske književnosti od 1991. do 1994., a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na rimskom sveučilištu La Sapienza. Matvejević je primio počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji. Počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu.

Iz "Mediteranskog brevijara":

♦ Mediteran su gradili sklad i mjera, geometrija i logika, zakon i poetika. Rušili su ga suparništvo i nesnošljivost, bezakonje i mržnja, nasilje i fanatizam.
♦ Mediteran je podizao spomenike vjeri i praznoverju, veličini i taštini.
♦ Na Mediteranu duh stari sporije od tijela.
♦ Više su znoja prolili oni koji su krčili vinograde, nego sužnji koji su podizali piramide.
♦ Sunce juga prosvjetljuje duh, ali ponekad oduzima pamet.
♦ Demokracija, rođena na jugu, teže je na njemu rasla nego na sjeveru.