Vaper club

A više me frka miguše kad promaši pistu nego tih krijesnica

Bit ce te frka kad klinci ostanu bez fejsbuka pa postanu dosadni. Ovak ih niti cujes niti skoro vidis.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Uf, to sam skroz previdio taj fejz :?

U relativnoj blizini Zemlje, barem kada je riječ o svemirskim razmjerima, u subotu oko 19 sati po hrvatskom vremenu trebao bi proći asteroid za koji se tvrdi da pomalo nalikuje lubanji, što su mnogi odmah povezali s Noći vještica koja nastupa sa subote na nedjelju.

NASA je asteroid '2015 TB145' uočila 10. listopada i dala mu je nadimak 'Velika bundeva', a trebao bi proletjeti na udaljenosti od oko 500.000 kilometara od Zemlje. Za usporedbu, prosječna udaljenost Mjeseca od našeg planeta je 384.400 kilometara.

Asteroid juri brzinom od 125.000 kilometara na sat, a ima promjer od oko 400 metara. Posljednji je put pored Zemlje tako veliko tijelo na tako maloj udaljenosti proletjelo 2006. godine.

U NASA-i navode da nikakve prijetnje od ovog asteroida za čovječanstvo nema, a kažu i da ga neće biti moguće vidjeti golim okom. Sljedeći 'blizak susret' Zemlju očekuje u kolovozu 2027. godine, kada bi pored nje trebao proletjeti asteroid '1999 AN10', koji ima dvostruko veći promjer od 'Velike bundeve', a proći će na udaljenosti od oko 383.000 kilometara.

Ipak, valja napomenuti da bi do nekog bližeg susreta moglo doći i ranije, s obzirom da je 'Velika bundeva' otkrivena prije samo nekoliko tjedana.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Prije nekoliko dana Sunce je izgledalo kao “bijela kugla”, a na fotografiji koju je objavila NASA nije bilo vidljivih pjega na površini.

Astronomi kažu kako ovakva Sunčeva neaktivnost nije neubičajena. Sunčev ciklus mijenja se svakih 11 godina, a mi smo trenutačno u 24. ciklusu, koji je počeo 2008. Međutim, znanstvenici upozoravaju da Zemlji, ako se nastavi ovakav trend, prijeti mini ledeno doba.

Trenutačno imamo najmanje sunčevih pjega od 14. ciklusa, koji je svoj minimum dosegao u veljači 1906. godine. Budući da nema Sunčevih pjega, tako nema ni solarnih baklji.

- Kako se odmičemo od solarnog maksimuma 24. ciklusa i približavamo solarnom minimumu na početku sljedećeg, 25. ciklusa, broj dana bez pjega trebao bi se povećati - kažu znanstvenici.

Dodaju kako se trenutačna razina aktivnosti 24. ciklusa čini slična 5. solarnom ciklusu, koji je počeo u svibnju 1798., a završio u prosincu 1810. Prethodni Sunčev ciklus, 23., od 2000. do 2002. godine imao je mnogo velikih solarnih oluja. Tijekom maksimuma velike Sunčeve pjege i intenzivne solarne baklje pojavljivale su se svaki dan. Aurora borealis vidjela se čak i na Floridi. Tijekom solarnog minimuma situacija je sasvim drugačija. Gotovo da i nema solarnih baklji, dok bez pjega koje bi razbile monotomiju Sunca prođe i do nekoliko tjedana. To je ono što nas sad očekuje. Najdulji period kad je Sunce bilo najmanje aktivno zbivalo se u takozvanom Maunderovu minimumu, od 1645. do 1715. godine. Tijekom tog perioda Sunčeve pjege bile su iznimno rijetke i smatralo se kako je Sunčev ciklus prestao postojati.

To razdoblje se poklopilo s mini ledenim dobom koje je zahvatilo Zemljinu sjevernu polutku. Mnogi znanstvenici su uvjereni kako su upravo mala solarna aktivnost, povećana vulkanska aktivnost i moguće promjene u oceanskim strujama krivi za zahlađenje u 17. stoljeću.

Prošlogodišnja studija tvrdi kako su u mogućnosti predvidjeti Sunčevu aktivnost te kako će se ciklusi manje aktivnosti spojiti između 2020. i 2030. godine. To znači da će nas zahvatiti novi Maunderov minimum. Predviđanja znanstvenika o ponašanju naše zvijezde dosad su se pokazala preciznima. Sad pokazuju da će Sunčeva aktivnost pasti za 60 posto, i to na uvjete kakvi su zadnji put viđeni tijekom malog ledenog doba.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

U ponedjeljak, 9. svibnja, oko 13 sati i 12 minuta započinje jedinstvena astronomska pojava koja se događa samo 13 puta tijekom jednog stoljeća. Naime, svjedočit ćemo tranzitu planeta Merkura preko Sunca.

Merkurov prijelaz češći je od Venerina jer je Merkur bliže Suncu. Nebeski fenomen poseban je, ne samo zbog svoje rijetke pojave već zato što ga možete i doživjeti.

Zemljanima će biti vidljiv kao mala crna točka koja prelazi preko Sunčeva diska, javlja NASA. Preporučuje se gledanje isključivo uz pomoć dalekozora zaštićenog filtrom. Tranzit će potrajati 21 sat, a bude li lijepo vrijeme, svjedočit ćemo cijelom događaju.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Nešto za Roota i ne samo njega

_________________

Suze svetog Lovre


Perzeidi, poznati i kao Suze svetog Lovre, jedan su od najljepših i najaktivnijih pljuskova meteora tijekom godine.

Na nebu se mogu vidjeti već ovih noći, a vrhunac aktivnosti očekuje se u noći između 12. i 13. kolovoza.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Pogledate li u nebo u noći s 13. na 14. studenoga, svjedočit ćete nečemu doista spektakularnom - golemom Supermjesecu koji će biti izuzetno velik i sjajan, piše u subotu BBC.

Mjesec je bio velik i prošloga mjeseca, ali ovaj će biti osobit, najveći i najsjajniji od 1948., dakle u posljednjih 70 godina.

Za Supermjesec su potrebne dvije stvari - mora se raditi o punom Mjesecu i mora biti osobito blizu Zemlje.

Mjesec se oko Zemlje okreće u ovalnoj orbiti i u jednom je trenutku bliže, a u drugom dalje od Zemlje.

Kada je u položaju najbližem Zemlji, to se naziva perigej, a u najdaljem apogej.

Supermjesec će za nekoliko dana biti poseban zato što će Zemlji biti bliži nego što je ikada bio u posljednjih nekoliko desetljeća, pa će biti veći i sjajniji nego što ćemo ga ikada vidjeti u životu.

Supermjesec je obično 14 posto veći i 30 posto sjajniji od punog Mjeseca.

Izađite van i pogledajte u nebo u noći s 13. na 14. studenoga, negdje gdje nema puno uličnog svjetla. Ako ga ugledate dok je blizu horizonta, dogodit će se optička iluzija zbog koje će Mjesec izgledati još veće i spektakularnije.

Još jedan Supermjesec trebao bi se pojaviti 14. prosinca, ali neće biti tako čaroban kao u studenome, najveći u ovome stoljeću.

No on će biti poseban na svoj način. Budući da će biti jako sjajan, otežat će promatranje kiše meteora idućega mjeseca, piše BBC.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.