Ne Grčkoj – za milijun dolara nije prodao ime Makedonija
Pod Gligorovim Makedonija je jedina zemlja koja se od SFRJ odvojila mirnim putem.Kiro Gligorov, prvi predsjednik Republike Makedonije, umro je u nedjelju navečer u Skoplju, u svom domu u 95. godini. Gligorov je bio predsjednik nezavisne Makedonije u dva mandata, od siječnja 1991. do studenog 1999. Gligorov je za predsjednika prvi put izabran 27. siječnja 1991., dok je Makedonija bila u sastavu Jugoslavije.
Raspisao je referendum na kojem su se Makedonci odlučili za nezavisnost i tako postali jedina država koja se od Jugoslavije odvojila mirnim putem. Poslije prvih nemira u SFRJ, Gligorov je zahtijevao da se svi makedonski vojnici povuku iz JNA, a s generalom Blagojem Adžićem dogovorio je mirno povlačenje jedinica JNA iz Makedonije.
Svoje uspomene iz tog razdoblja opisao je u knjizi “Makedonija je sve što imamo”. Opisao je i susret u Skoplju s tadašnjim jugoslavenskim ministrom obrane Veljkom Kadijevićem, u ljeto 1991. nakon povlačenja JNA iz Slovenije.
– On nam je 45 minuta držao lekciju kako se nikad nije nadao da će Makedonci ostaviti Srbe i da žele napustiti Jugoslaviju, da je za njega to sasvim nova situacija, da je imao drugačije predstave o Makedoniji, Makedoncima, oficirima... – prisjetio se Gligorov.
U svojoj knjizi prisjetio se Gligorov i tajne akcije makedonskog MUP-a, u noći sa 21. na 22. kolovoza 1991., kada su iz službenih prostorija odjela za narodnu obranu u općinama oduzeli vojnu dokumentaciju o novim regrutima, da se spriječi njihovo pozivanje u armiju. Nakon te diverzije u kabinet Gligorova upao je zapovjednik Treće armije SFRJ, general Milutin Kukanjac.
– Bijesan, ljutit, upitao me: "Što je ovo, predsjedniče? Izdaja? Ovo je pobuna." Kazao sam: "Nije pobuna. Do sad su 34 vojnika stigla mrtva s fronta. Možete li razumjeti njihove majke, očeve, žene koji ne znaju što se tamo događa" – napisao je Gligorov.
Kao predsjednik Makedonije u vrijeme raspada Jugoslavije od 1991. do 1995. Gligorov je sudjelovao na međunarodnim konferencijama o Jugoslaviji. Prisjetio se i summita šest predsjednika republika bivše SFRJ u Ohridu 22. srpnja 1991.
Neuspjeli atentat
– O Franji Tuđmanu govorilo se kao o kontroverznoj ličnosti: komunist još iz rata i general koji je dvaput bio u zatvoru – 1972. i 1981., između ostalog i zbog nekih veza s ustaškom emigracijom. Već je bio poznat kao čvrst pobornik ideje, barem u tom vremenu, o stvaranju konfederacije suverenih država, pri čemu je za svoju Republiku Hrvatsku tražio maksimalno velika, čak i povlaštena prava i ovlaštenja. Slobodan Milošević u Ohrid je doputovao iz Beograda, a noć prije toga vratio se iz posjeta Grčkoj. Veoma mi je dobro bio poznat njegov tvrd stav o očuvanju jugoslavenske federacije pod svaku cijenu, kao i ono što je govorio o potrebi da svi Srbi žive u jednoj državi, ali znao sam i to da ima malo sluha za drugačija rješenja koja bi, bit ću slobodan to reći, da im je poklonio veću pozornost, donijela dobro i njegovu narodu. Do tada je on na određen način nametao atmosferu za pregovore. Postajalo je sve jasnije da on želi, a i da se trudi da se jugoslavenski problem riješi između njega i Tuđmana – napisao je Gligorov.
Makedonski mediji lani su objavili da su Grci nudili Kiri Gligorovu milijun dolara da se u pregovorima odrekne imena Makedonija. Gligorov je prijedlog odbio s gnušanjem.
Početkom listopada 1995. na Kiru Gligorova ispred hotela Bristol u Skoplju izvršen je atentat u kojemu je izgubio oko. Naručitelji i izvršitelji atentata nikada nisu otkriveni.
Gligorov u Vukovaru: Mogli smo se razdvojiti
kao Česi i Slovaci, ali je bilo previše usijanih glava
U svibnju 2008. Kiro Gligorov posjetio je Vukovar te tada dao i intervju za Večernji list. Govoreći o ratu u bivšoj državi, Gligorov je bio mišljenja da je jedna od posljednjih šansi za mir bio sastanak u Haagu kada je Lord Carrington iznio nacrt sporazuma, koji je još trebalo doraditi, ali koji je, kako je rekao, bio dobar temelj za mir.
– Nije uspjelo jer je bilo previše usijanih glava. Predstavnici dva najveća naroda bili su protiv i to je značilo rat. Milošević je odmah rekao da Jugoslavija mora biti uređena kao čvrsta federacija sa sjedištem u Beogradu, što su podržali Crnogorci. Tuđman je govorio da ne želi propustiti povijesnu šansu hrvatskog naroda o stoljetnom snu o nezavisnosti. Mislim da smo i mi imali šansu razdvojiti se onako kako je to napravila Čehoslovačka i svi odavno biti u EU – rekao je Gligorov tada za Večernji list.
Prisjetio se i ratnoga razaranja Vukovara dodajući da je tadašnje Predsjedništvo SFRJ u Vukovar poslalo Vasila Tupurkovskog i generala JNA Šišića. Rekao je da su obojica podnijela izvješće da je u Vukovaru rat, ali da ništa nije učinjeno da se on zaustavi i spriječi stradanje građana.
Na brojna pitanja novinara Gligorov je odgovarao okolišajući i govoreći da još nije vrijeme da se neke stvari saznaju.
– Nije još vrijeme za neke stvari. Puno se toga događalo, mnogo toga se već zna, ali još više toga ostalo je nepoznato i možda je za sada bolje tako – rekao je Gligorov, inače iznimno vedra duha, spreman na šalu i uvijek otvoren za razgovor s novinarima.
Postano: 03 sij 2012 11:22 
Sve što sastaviš raspadne se prije ili poslije
