Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 26 svi 2017 09:20. Sada je: 26 svi 2017 09:20.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 5 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov: Tomos
PostPostano: 04 stu 2012 09:34 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10756
Lokacija: Samobor
Tomos otišao u povijest: posljednji krug mopedom

KOPAR Tvrtka Tomos iz Kopra, unatoč izlaznoj strategiji kojom će se pokušati osigurati zaposlenje za 59 preostalih radnika, zadnjih je dana listopada praktično prestala postojati. Vijest je iznenadila hrvatsku javnost koja je s agonijom Tomosa bila slabo upoznata tako da je u prošli petak – simbolički uistinu zanimljivo, jer su upravo na taj dan 1954. godine prestale postojati Zone A i B s kojima je povijest Tomosa blisko povezana – postala nezaobilaznom temom u dnevnom tisku i na brojnim portalima. Malo je naime ljudi iz generacija rođenih u periodu od '50. do '80. godina prošlog stoljeća koji na ma na koji način nisu imali kontakt s nekim Tomosovim proizvodom. Primjerice letimični pogled na plovila privezana u riječkim lučicama, od Kantride do Mrtvog kanala, pruža nevjerojatnu sliku: unatoč navali brojnih marki vanbrodskih motora, golemu većinu oslikava poznata naljepnica s natpisom »Tomos 4«. Mitski dvotakntni motor pokazao je kroz desetljeća ne samo beskrajnu jednostavnost i povoljnost održavanja nego i nevjerojatnu trajnost. Velik ih je broj čak starijih od 30 godina.

Druga, štoviše i značajnija, pojavnost Tomosa na hrvatskim, ali i prometnicama ostalih postjugoslavenskih država su mopedi. Ne moderni skuteri s golemim, prenaglašenim i često besmislenim plastičnim oklopima, već bazna stvorenja na dva kotača. Sklop obaveznih elementa s cilindrom zapremine 50 ccm. Automatik ili s mjenjačem kao u slučaju »APN-a«. Mladi ih istina danas ne koriste ali Hrvatska pošta je stalni kupac Tomosovih mopeda. Zanimljiv je svakako i podatak da je Tomosov proizvodni program praktično do današnjih dana zauzimao golemi postotak godišnjih registracija dvokotača. Kad bi došlo do snažnije flotne aktivnosti HP-a čak i do 50 posto.


Ali, Tomosa više nema.

– Nevjerojatno mi zvuči ta činjenica – Tomos je propao. Ja sam naime u Kopar iz sela Kotle nedaleko Huma odnosno Roča stigao sa samo 16 godina i to na školovanje za mehaničara, priča nam svoja sjećanja na moćni Tomos Silvo Prodan, danas umirovljenik koji je s iznimkom šestogodišnje pauze kad se okušao kao privatni poduzetnik, čitav radni vijek proveo u Tomosu. Bila su to vremena kad se posao dobivalo odmah, tako da sam već 1957. godine počeo raditi u Tomosu. Tvornica se još gradila, svečano joj je otvorenje bilo 1959., a svatko tko je htio napredovati to je i mogao. Naravno značilo je to stalno usavršavanje i učenje ali zapreka neke druge vrste nije bilo, kazuje nam Prodan.

Vrijeme je to i silne ekspanzije Tomosa. Njihovi proizvodi, model »colibri« ponajviše, su vrlo traženi, jugoslavensko ih tržište naprosto guta. U Kopar, skoro prazan nakon egzodusa Talijana dolaze radnici sa svih strana.

– Je, bila vam je to Slovenija, ali i Jugoslavija u malom. S hrvatskih područja Istre stanovnici, poput obitelji moje supruge Milene Sinčić, dolaze i prije početka rada Tomosa, doseljava se i kadar iz Štajerske ili Ljubljane, ali pravi val doseljavanja kreće šezdesetih godina kad se Tomos brzo razvija. Nemojte zaboraviti da smo tada imali svoja poduzeća u Nizozemskoj i Gani, da su naši proizvodi bili jako traženi i izvan Jugoslavije, napominje Prodan.


Predanost poslu ga dalje vodi do odgovornih pozicija. Bio je tako i tehnolog i voditelj odjela s 300 radnika, a i što se funkcija tiče nema gdje nije participirao.

– Bio sam u svemu, pa tako i predsjednik radničkog savjeta, a jedino što nisam htio obnašati bilo je mjesto predsjednika disciplinske komisije. Zbog čega je Tomos propao? Teško je na to odgovoriti no čini mi se da je Tomos zapravo propao onog časa kad je propala Jugoslavija. Zbog rata nestalo mu je tržište, a kako se liberalizirala i priča s uvozom motocikala, postao je nekonkurentan. Nije moje da sudim, ali čini mi se da je devedesetih godina trebalo krenuti u modelsku ofenzivu, stvarati nove modele kao što smo to činili šezdesetih i sedamdesetih godina te da bi se na taj način uspjelo. Ovako – Tomosa više nema, a s tom činjenicom sasvim je sigurno nestao i dio nas koji smo u nemu proveli najbolje godine života, završio je Prodan.

Unekoliko je drugačija priča Nikole Šukala, vitalnog šeszdesetogodišnjaka porijeklom iz Turjaka nedaleko Bosanske Gradiške, koji ovih dana čeka rješenje o odlasku u mirovinu. On u Kopru živi od 1974. godine, a svoj je radni vijek skoro u cjelosti proveo u Tomosu.

– Ja sam vam zapravo krenuo u Trst po tada neizbježne »farmerke«, šuškavac i najlonke, a završio kao »nastavljalec« u Tomosu. Što se dogodilo? Za svojih mladih godina najprije sam se zaposlio u zemunskom Ikarusu od kuda sam nakon transformacije poduzeća prešao u Fabriku rezervnih auto delova u Novom Beogradu. Dobar posao, dobra plaća. Po struci sam bio »metalostrugar«. Slijedi vojska, a do »fatalnog« posjeta Kopru stiže 1974. godine gdje mi je tada već živio i radio brat. Silno mi se sviđao Koper, pa ta blizina Trsta, a brat mi je, sve onako slušajuć me, predložio: pa što ne ostaneš? Bio sam zatečen prijedlogom, no kad sam čuo da Tomos stalno traži radnike, idućeg smo dana otišli na razgovor. Posao su mi odmah ponudili, a sa šefovima u Beogradu sam se dogovorio da idem u Tomos na godinu dana te da ako mi se ne sviđa, mogu na staro radno mjesto. No, sviđalo i se te sam zauvijek ostao, objašnjava nam Šukalo, inače i ponosni stric popularnog nogometaš Gorana Šukala, iskusnog internacionalca i dugogodišnjeg slovenskog reprezentativca.

I Šukalo se permanentno obrazuje, već nakon nekoliko godina provedenih u Tomosu obnaša istaknute pozicije – od poslovođe, opratera na posebnim strojevima, tehnologa pa sve do šefa pogona vanbrodskih motora.

– Imao vam je Tomos u moje vrijeme skoro tri tisuće zaposlenih radnika. Bili smo veliki, moćni, radilo se s punim kapacitetom, često i u tri smjene. No, sve kreće nizbrdo krajem osamdesetih. Po meni već se tada vidjelo da će po opstanak Tomosa biti velikih problema. Krajem devedestih nas najprije preuzima švicarski Aluswis pa kanadski Alucan, no nije išlo. Na kraju dolazi Hidrija, a kako sam se nalazio na radnom mjestu gdje više nisam nego jesam radio, sam sam zatražio da me se pošalje na biro gdje sad čekam umirovljenje.

Ponosni Šukalo pokazuje nam maslinik koji mu je ovih predpenzionerskih dana najveća zabava i nastavlja.

– Jako sam sretan što sam došao u Koper, što sam radni vijek proveo ovdje na Primorskem. I supruga Milija mi je ovdje provela radni vijek, dugo je vremena radila u koparskoj ispostavi riječkog Transjuga, i ne mislim ni pod stare dane natrag u Bosnu. Predivan je ovo kraj, mentalitet je odličan, a ponosan sam i na tolerantnost svih ovdašnjih stanovnika – niti za najtežih dana raspada Jugoslavije i ratova u Hrvatskoj i Bosni nitko nikog nije prijeko gledao ili se svađao. Ponosan sam jer smo mi gradili Tomos isto onoliko koliko je on gradio nas. A danas, danas ga više nema. Silno sam zbog toga žalostan, al' što se može – valjda to tako u životu mora biti, završio je Šukalo.

Nastao kao odgovor socijalističke Jugoslavije kapitalističkoj Italiji, Tomos je sa samih granica trebao pokazivati kako i »južnoslavenskoslavensko društvo jednakosti« ima industrijsku snagu. Prva je ideja, čemu uostalom Tomos i duguje naziv: TOvarna MOtornih koles Sežana, tvornicu locirala tek neki kilometar od graničnog prijelaza s Italijom. No kako je 1954. došlo do smirivanja hladnoratovskih napetosti i poništavnja Zona A i B, odlučeno je da se tvornicu izgradi u predgrađu Kopra. Čak je i naziv zadržao svoje opravdanje jer je S u nazivu bilo povezano sa Semedelom, četvrti, odnosno tadašnjim predgrađem Kopra. Odabir tog primorskog središta bio je višeznačan. Grad je naime nakon II. svjetskog rata izgubio većinu stanovnika. Do tada u golemoj većini, Talijani su napustili socijalističku državu te prešli u Italiju, a na njihovo je mjesto industrija trebala doseliti nove radnike. Upravo se s Tomosom, nije ga uostalom bez razloga krajem ljeta 1959. godine otvorio sam Tito, i počinje događati svekolika probrazba Kopra. Radnici su bili tada tražena »roba«, a silovito naseljavanje počinje najprije iz susjednih hrvatskih, istarskih općina kao i nekih krajeva unutrašnjosti Slovenije – sve do Prekmurja. Za njima slijede i drugi »narodi i narodnosti«, val se širi prema Kvarneru, zapadnoj Bosni, ponajviše Cazinskoj krajini, dolaze Slavonci, Dalmatinci, Srbi, Makedonci, Crnogorci. U jednom se trenutku, sedamdesetih godina prošlog stoljeća čak znao pojavljivati podatak kako općinu Koper nastanjuje pripadnici ča 24 etničke skupine. Teško je dakako povjerovati da ih se u slovenskom poriobalju toliko skupilo, no da bi se bez većih problem moglo doći do njih petnaestak, svakako bi.

Pad Berlinskog zida i socijalizma donose osamostaljivanje Slovenije i snažan demokratski razvoj. Kopar je zahvaljujući svojoj multietničnosti – 75 posto Slovenaca, više od 20 posto stanovnika iz ex Jugoslavije te ne više od 3 posto Talijana – jedna od najtolerantnijih sredina ne samo u Sloveniji već i na znatno širem prostoru. Samostalnost Slovenije odlično utječe na razvoj koparske luke kao i brojnih drugih djelatnosti no ne i na – Tomos. Tvornica ne uspijeva modelski pratiti trendove, nemoćna je u konkuriranju snažnom prodoru japanskih, tajvanskih te naposlijetku kinesklih motocikla tako da krajem devedesetih poćinje mijenjati vlasnike, sve do grupacije Hidrija. Kojoj dakako dvokotači nisu prva briga, mnogi će vam dans u Kopru istaknuti kako su toj tvrtki iz Idrije zapravo bili – zadnja briga.

Agonija, mada i danas radnici tvrde kako su im »knjige narudžbi« prepune, sluti brzi kraj. A on se, zadnjih dana listopada, ma koliko vodeći ljudi Tomosa poput direktora Matjaža Kanduča smirivali situaciju, i dogodio. Istina, tvrdi se kako će se brend odnosno naziv Tomos sačuvati te kao proizvodnja seli u krajeve s nižom cijenom radne snage. Preciznog odgovora gdje – nema, većina tipuje na Kinu, pojavljuju se i informacije kako je buduće Tomosovo odredište Bosna, no u krajnoj liniji to je i – nebitno. Kopar s Tomosom i bez njega nije više onaj isti grad. Istina, Tomosov trag će ostati za sva vremena, ako ništa drugo u onih »24 naroda i narodnosti«, no ideja iz pedesetih godina u cjelosti je nestala.

Blagdan Svih svetih, i bliski mu Dan mrtvih, simbolički su tako zapalili svijeću za još jedan rijetki do današnjih dana preživjeli simbol socijalističke privrede, intenzivne industrijalizacije iz vremena nakon II. svjetskog rata. Tomos je, kako je brutalno presudila globalizacija, odvozio svoje. Ostat će tek sjećanja, klubovi zaljubljenika u te skromne motocikle i poštari što će hrvatskim gradovima još poneku godinu zujati na svojim žutima »apeencima«.



»Tomosov nebotičnik«

Grad se zahvaljujući Tomosu, kao i kasnijem Cimosu, odnosno tvornici što je povezala Citroen i Tomos, skoro eksplozivno širi. U samom povijesnom središtu grada izgrađen je i »Tomosov nebotičnik«, neboder za samce kako bi se olakšao život radnicima koji su »trbuhom za kruhom« u Kopar stigli bez obitelji. Standard Kopra je jedan od najviših u Jugoslaviji, a ugodnost života pojačava i činjenica da se u blizini nalazi otvorena granica s Italijom koja je Primorcima uvijek dobro dolazila za popunjavanje kućnih budžeta. Proizvodni program Tomosa – cvjeta. Neprestano izlaze novi modeli a sedamsdesetih godina prodaju snažno pojačavaju i maleni »automatici«. Višak kapitala omogućava i sportske aktivnosti tako da motocikl iz Kopra, u nižim kategorijama, sa slovenskim i talijanskim vozačima, postižu zapažene uspjehe na najznačajnijim motociklističkim priredbama.

slika

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Tomos
PostPostano: 30 stu 2014 12:56 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10756
Lokacija: Samobor
Slovenska tvornica Tomos čiji su mopedi i vanbrodski motori u nedostatku jače konkurencije svojedobno bili pojam tehonologije u bivšoj SFRJ nastoji repozicionirati svoj brand na tržištu Europske unije.

"Prije godinu dana ponovo smo pokrenuli proizvodnju motorkotača iako smo morali krenuti od nule", kaže direktor Tomosa Matjaž Kanduč, te dodaje da trenutno montiraju oko 600 mopeda mjesečno i sve prodaju, dobrim dijelom na zahtjevna tržišta s kojih imaju narudžbe za iduća puna četiri mjeseca.

"Reakcije tržišta su vrlo dobre, kvaliteta nam je u prvom planu jer je to kupcima u vrijeme krize najvažnije", kazao je Kanduč čija je ambicija da brand iz nekadašnjeg "Made in Europe", pretvori u "Made in EU" budući da je Slovenija već deset godina u Europskoj uniji.

"Nije nam cilj da za 500 eura nudimo skuter koji će biti bolji od kineskog nego izrada proizvoda koji će biti izdržljiv, kvalitetan i štedljiv, a trajat će 30 godina", kazao je Kanduč za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

U programu tvornice iz Kopra zaposleno je trenutno 30-ak ljudi, a u suradnji s jednim partnerom iz Hrvatske planira se i izrada elektrificiranih vozila na dva kotača.

Firma koja je svojedobno zapošljavala više stotina ljudi svojedobno je osnovana u Sežani, odakle i ime Tomosa, što je akronim za Tovarna motorjev Sežana, a najprije je proizvodila vozila po Puchovoj licenci.

Tvornica je kasnije prebačena u Koper, gdje i sada radi, nakon višegodišnjeg zastoja zbog gubitka velikog nekadašnjeg jugoslavenskog tržišta i pojave konkurencije.

Najveća tržišta Tomosa u Europi sada su Nizozemska i Švicarska, a ima naručitelja i iz Velike Britanije, Njemačke i Austrije, te s područja bivše Jugoslavije, posebno za skutere koje koriste poštari.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Tomos
PostPostano: 01 pro 2014 06:05 
Offline
Avatar

Pridružen: 13 srp 2013 18:42
Postovi: 857
Lokacija: Edmonton, Alberta
Tako je krenulo i sa Sisačkom Željezarom, i završilo u ruševinama. Ni prvi niti zadnji, već samo još jedni u nizu koje je progutala nečija pohlepa za novcem.

_________________
slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Odg: Tomos
PostPostano: 01 pro 2014 08:05 
Offline
Avatar

Pridružen: 28 srp 2013 12:19
Postovi: 1460
Lokacija: V.Gorica
Električna vozila na dva kotača iz RH partner bi mogao biti Rimac?


Povratak na vrh
  
 
 Naslov:
PostPostano: 01 pro 2014 10:34 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2853
Lokacija: Slavonski Brod
Dok Uskok ne pokuca kod partnera...

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 [ 5 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club