Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 24 lip 2017 19:26. Sada je: 24 lip 2017 19:26.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 1 post ] 
Autor Poruka
 Naslov: Kako se Europa u tišini predala
PostPostano: 20 pro 2015 21:54 
Online
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10778
Lokacija: Samobor
Još 6 mjeseci antiruskih sankcija ili kako se Europa u tišini predala interesima SAD-a gubeći pritom milijarde eura i milijune radnih mjesta



uropska unija produžit će službeno i jednoglasno u ponedjeljak za još šest mjeseci antiruske sankcije, a da o tome nije bilo niti riječi tijekom EU summita koji je u petak završen u Bruxellesu. Bez debate, kao da ih se to uopće ne tiče, lideri EU dali su zeleno svijetlo svojim stalnim veleposlanicima okupljenim u Vijeću koje se naziva COREPER da produže sankcije protiv Rusije do 31. srpnja iduće godine.

Eventualno ukidanje sankcija izravno je skopčano s provedbom Minskog sporazuma za Ukrajinu, a Moskva tvrdi da Kijev vrši opstrukciju primjene ovog mirovnog plana, te da smatra nekorektnim što joj EU postavlja takav uvjet koji ovisi od volje drugih. Rusija će naravno nastaviti s protusankcijama prema Europi uzvraćajući bolnom ekonomskom štetom.

Ta šteta mjeri se stotinama milijardi eura zbog nedostajućeg trgovinskog obrta, te milijunima zatvorenih radnih mjesta, što ni u Rusiji niti u Europi nikako ne može biti razlog za zadovoljstvo. No, dok su u Rusiji političari i javnost glasno komentirali, analizirali i kritizirali nastavak politike sankcija, europski lideri takoreći su prešutjeli ovaj ogromni ekonomski problem koji proistječe iz njihove kontroverzne političke odluke.

Podsjetimo, EU je uvela sankcije protiv Rusije u ljeto 2014. kao 'odgovor na ilegalnu aneksiju Krima i namjerno destabiliziranje susjedne suverene države', a u ožujku ove godine ukidanje sankcija uvjetovala je potpunom provedbom Minskog sporazuma u kojem se Krim uopće i ne spominje.

Europa se dakle usprotivila odvajanju Krima od Ukrajine i njegovom pripajanju Rusiji, te je uvela ekonomske sankcije Rusima, a Moskva je uzvratila istom mjerom i praktički zapriječila put trgovinskoj razmjeni koja je u 2013. dostigla vrijednost od 326 milijardi eura. S druge strane EU nije uvjetovala Moskvu da vrati Krim Ukrajini u zamjenu za ukidanje sankcija, nego da ispuni Minski sporazum koji zapravo obvezuje dvije sukobljene strane u Ukrajini i u kojem se Rusija ne spominje.

Postavljajući pred Rusiju navedene uvjete Europa je sama sebi vezala ruke, jer ovdje je riječ o političkom oksimoronu, koji ne predviđa izlazak iz slijepe ulice, nego samo još više pogoršava europsku međunarodnu poziciju i šteti njenoj ekonomiji. Pa zbog čega onda lideri EU nisu našli za shodno niti diskutirati o ovoj temi tijekom proteklog summita, nego su uključili 'autopilota' i samo nastavili ekonomskom stranputicom?

Najtočniji razlog vjerojatno je naveo ruski MVP Sergej Lavrov kada je još prije 10 dana u razgovoru s talijanskim novinarima kazao da SAD traže od EU da 'bez diskusije' produži antiruske sankcije. Lavrov je naveo da je EU uvela sankcije Rusiji po nalogu Washingtona, čime se svojevremeno hvalio američki potpredsjednik Joe Biden.

'Znamo da su se Amerikanci sada rastrčali po svim glavnim gradovima Europe zahtijevajući da Vijeće EU produži sankcije bez ikakve rasprave. Europske sankcije uvedene su u velikoj mjeri na zahtjev SAD-a. Duboko žalimo zbog toga', rekao je Lavrov.

Stalni veleposlanik Rusije u EU Vladimir Čižov rekao je da se međusobni politički dijalog nastavlja bez obzira na negativni fon odnosa Moskve i Bruxellesa, kao i da u EU nastaje ideološka specijalna policija koja nastoji izopćiti Rusiju od pripadnosti europskoj civilizaciji. On je također istaknuo da Rusija neće moliti EU da joj ukine sankcije.

Budući da lideri 28 država članica EU nisu razgovarali o sankcijama prema Rusiji niti se ova tema našla u zaključcima posljednjeg summita, o odluci smo saznali iz neimenovanih europskih izvora i iz twitter poruke predsjedavajućeg Vijeća EU Donalda Tuska. On je naveo da je od Luxembourga kao predsjedavajuće zemlje zatražio da uvrsti pitanje produženje sankcija u dnevni red zasjedanja COREPER-a (Permanent Representatives Committee).

Još prije Tuska o produženju sankcija ekskluzivno nas je obavijestio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, navodeći da je od europskih dužnosnika dobio takvo obećanje.

Talijanski premijer Matteo Renzi nagovijestio je uoči summita da će se usprotiviti daljem automatskom istrajavanju na sankcijama koje su njegovu zemlju već koštale više od 200.000 ugašenih radnih mjesta i 0,9 posto GDP-a, te da će tražiti da se o ovom pitanju barem raspravlja.

Zbog Renzijevog neposluha COREPER nije donio odluku o produžetku sankcija 9. prosinca, premda je talijanski premijer još ranije tijekom posljednjeg summita G-20 načelno pristao na ovu odluku, ali je htio da se zbog njene važnosti o njoj razgovara u Bruxellesu 'barem pet minuta'.

Ipak ništa nije bilo od petominutne rasprave, niti na zasjedanju ministara vanjskih poslova uoči summita, niti za glavnim stolom za kojim su sjedili Angela Merkel, Francois Hollande, David Cameron, Matteo Renzi i drugi šefovi država i vlada. Ova tema 'spuštena' je u tišinu zasjedanja COREPER-a, gdje talijanski veleposlanik Stefano Sannino ne treba niti potpisati dokument, jer tiha procedura nalaže da dokument postaje važećim ako nitko na njega ne uloži primjedbu u određenom roku, a u ovom slučaju do ponedjeljka.

Renzi nije bio zadovoljan Sanninovim zastupanjem talijanske pozicije u COREPER-u, pa mu je već našao zamjenu, a to je aktualni veleposlanik u Moskvi, Cesare Maria Ragaglini. Renzi navodno nije bio jedini nezadovoljan zbog nastavka rata sankcijama s Moskvom, a njegovi istomišljenici su ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, češki predsjednik Miloš Zeman, te premijeri Grčke, Mađarske i Slovačke Alexis Tsipras, Victor Orban i Robert Fico.

S druge strane 'rusko-europske inicijative' našli su se osoba godine u izboru američkog tjednika 'TIME', njemačka kancelarka Angela Merkel, te uvijek uz nju prisutni francuski predsjednik Holande, kao i lideri tradicionalno antiruski raspoloženih država, koji su odnijeli uvjerljivu prevagu na stranu onih koji misle da se o tome ne treba niti razgovarati.

Prema informacijama koje su sa summita procurile u medije Renzi je rekao njemačkoj kancelarki 'ne možete nam reći da Vi donirate krv Europi, draga Angela'. Talijanskom premijeru nije se dopalo što je njemačka kancelarka nastavila odugovlačiti s formiranjem bankarske unije unutar Eurozone. Njemu se nisu dopali niti njemački planovi da s Rusijom gradi novi plinovod 'Sjeverni tok 2', nakon što je odbačen plan za 'Južni tok' koji je trebao voditi ruski plin ka Italiji.

Velika većima europskih medija izvještavala je disciplinirano ne podižući veliku prašinu oko toga što će Europa nastaviti politiku samopovrijeđivanja gomilanjem gubitaka i povećanjem nezaposlenosti u trenucima kada joj se temelji ljuljaju u kolopletu nekoliko usporednih kriza.

Njemački 'Die Welt' iznio je statističke podatke do kojih su došli istraživači Austrijskog ekonomskog instituta, a u njima stoji da je Njemačka ugasila čak 500.000 radnih mjesta zbog antiruskih sankcija, te da je ostvarila za jedan posto niži GDP. Službenih podataka nema, a kako tvrdi njemački dnevnik, Europska komisija ne želi ih objaviti da ne bi dospjeli u ruke Rusima.

Moskva također ne navodi podatke o točnim razmjerima štete koju trpi, ne krijući da je ona velika, ali političari i javnost slobodno pretresaju ovu temu koja je za Europu svojevrsni tabu. Apsurd je zbilja očigledan, jer da nema izjava ruskih dužnosnika koje prenose i zapadni mediji, javnost u EU mogla bi ostati uskraćena za alternativno i istodobno vrlo logično objašnjenje zašto njihove vlade ustrajavaju na autodestruktivnim sankcijama.

'EU je postala talac vlastitih pogrešaka produžujući sankcije Rusiji, usprkos ekonomskom pragmatizmu', rekao je Konstantin Kosačov čelnik Međunarodnog odbora Vijeća Federacije, koji nije bio iznenađen da sankcije nisu ukinute, jer su izvorno pogrešno uvjetovale Rusiju provedbom Minskog sporazuma.

On je naveo da je EU postala talac svoje kolektivne greške i 'partijske discipline', te da će sankcije ostati na snazi vjerojatno još šest mjeseci, ali da to nipošto ne ovisi o provedbi Minskog sporazuma, već isključivo od procesa unutar EU. Kosačov je usporedio EU sa 'soclagerom' u razdoblju njegovog deklarativnog jednoglasja u kojem demonstracija čvrsto zbijenih redova postaje sebi svrha 'izvan zdravog razuma i ekonomskog pragmatizma', a kada to kaže čovjek rođen 1962. u Sovjetskom Savezu trebalo bi da ga čuju u Bruxellesu.

Kosačov nije rekao EUSR, kao što to često čine euroskeptici u Bruxellesu, ali nije propustio priliku da se podsmjehne Europi uspoređujući je sa SSSR-om uoči kolapsa. Odista, Europa koja je oštro podijeljena po valjda svim ključnim pitanjima i izjedena nepomirljivim interesima, dok je Velika Britanija napušta, a fanatični islamisti teroriziraju, složno kao jedan staje na branik svjetske demokracije i ukrajinskog suvereniteta podižući ekonomsku rampu Rusiji. Zbog čega?

Zbog Krima? Zbog obećanja datom Porošenku? Ili zbog povratka ukrajinske vojske na istočne granice države kao što nalaže Minski sporazum? Da su sankcije zbog Krima tada bi Europa uvjetovala Ruse da ga vrate, što bi značilo nikada bez rata. Samo ako bismo mislili izrazito naivno mogli bismo povjerovati da Porošenko uživa naročit ugled u Bruxellesu, te da se njemu nešto veliko obećava. Pokretanje procedure za ukidanje viza Ukrajincima za ulazak u EU, dovoljno je značajna usluga kijevskim vlastima da bi im se obećavalo preko toga.

Također, Europa ne zna što bi učinila na vlastitim granicama, pa se eventualna briga EU za ukrajinske granice doima vjerojatnom kao sekiracija zbog lanjskog snijega. Naravno, konflikt u Ukrajini samo je zamrznut i oni koji su režirali kijevski Majdan, uvijek mogu po potrebi potpiriti ratni požar u Donbasu i produžavati tako europske sankcije protiv Rusije do u beskraj.

Dakle, nije logično da su sankcije prema Rusiji tako jednoglasne i neupitne da se o njima čak ne treba ni diskutirati, a da se istodobno lome koplja oko bankarskog sustava eurozone, emigrantskih kvota, primjene Fronteksa i svega ostalog. Teško je ne biti sumnjičav prema objašnjenju koje je dao predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker da u Europi vlada 'široko uzajamno poimanje' prema pitanju produženja antiruskih sankcija. U uvjetima slobodnog odlučivanja nekoliko država EU vjerojatno ne bi glasalo za još šest mjeseci antiruskih sankcija.

Nije izgledno niti misliti da će se za šest mjeseci uspostaviti čvrst i trajan mir u Ukrajini, te da će EU imati tu vrstu pokrića za ukidanje sankcija. Da li će tada Europa opet mirno prihvatiti nastavak antiruskih sankcija kao neku neizbježnu prirodnu nepogodu ili će se pobuniti ovisit će ponovo od složenih vanjskopolitičkih okolnosti, a ne od volje europskih lidera i ekonomskih interesa građana.

Doima se izglednim da će sve dok Washingtonu bude u interesu da se Rusija ekonomski iscrpljuje, Europa imati svoju samoubilačku misiju u ratu sankcijama, a postojeći europski establišment ne samo da nema moć suprotstaviti se tome, nego o tome valjda ne smije ni raspravljati.

Vladimir J. za advance.hr

Izvori:

http://tass.ru/politika/2512665
http://www.ansa.it/english/news/politic ... 77067.html
http://tass.ru/politika/2485796
http://in.rbth.com/news/2015/06/19/eu_l ... welt_43775
http://uk.reuters.com/article/uk-ukrain ... 2E20151218
http://ria.ru/economy/20151218/1344767543.html
http://www.politico.eu/article/report-r ... roskeptic/

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 1 post ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club