Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 23 ožu 2017 08:09. Sada je: 23 ožu 2017 08:09.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 34 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 03 tra 2015 11:29 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2849
Lokacija: Slavonski Brod
Danas je na redu Radović... preporuka je guzdina. Samo se nadam da neće biti šmeka po loju ;-)
Edit - stvarno ima šmek po loju... i bačvi, lošije ispranoj...

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 03 tra 2015 20:39 
Offline
Moderator
Avatar

Pridružen: 23 svi 2013 20:01
Postovi: 4343
Lokacija: Zagreb, Šalata
I ja uspio naći Radovića, ali i Janjinu 2009 pa da vidimo :hi:

edit: Radović isproban i nije tako loš, nema mi miris po bačvi a i sumnjam da bi se u današnje vrijeme mogla osjetiti bačva s obzirom da svi koriste inox.

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------

slika
slika
slika Modovi, akrilni stalci i 3D printanje


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 04 tra 2015 08:12 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10716
Lokacija: Samobor
Kod mene je za ove dane Radovic, Kiridzija i Chianti. Milcicev plavac mali cu danas dokosuriti pa sam miran.

Neki dan sam drzao u ruci bocu nekog francuskog vina na akciji za dvadesetak kuna, ali sam se sjetio Majkinog komentara i vratio ga na policu. U pravu je jer samo dobar cep kosta jedan euro. Za vino koje moze stajati godinama kosta dva eura.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 04 tra 2015 16:14 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2849
Lokacija: Slavonski Brod
Nećeš se usrećiti s tim Chiantijem. Radović mi nije sjeo, sreća pa imam još butelju Kiridžije. Ali danas u Konzumu naletih na Terra Rosu na akciji i nisam se ni sekunde dvoumio. Probah prije 3 mjeseca isto i odlično vino. Zadnjih godina me Laguna ugodno iznenadi svaki put. Isto tako se sjećam da mi je Đakovo ostalo u sjećanju po lošim vinima. Ali zadnji put sam popio dobar talijanski rizling baš od njih, rajnski mi je opor i trpak i nisam fan istog. Al kad je kod nas gotovo nemoguće naći dobrog talijanca zadnjih mjeseci... sad se pojavio u Konzumu Đakovački rizling, al ne garantiram da je to to.

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 14 tra 2015 18:07 
Offline
Moderator
Avatar

Pridružen: 23 svi 2013 20:01
Postovi: 4343
Lokacija: Zagreb, Šalata
UMJERENA konzumacija vina uz jelo može pomoći brojnim ljudima sa zdravstvenim problemima, poručeno je s 1. Međunarodne znanstvene konferencije "Vino i zdravlje", koja je u utorak održana u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Udruženja vinarstva. Voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu Mladen Boban istaknuo je da sinergija svih komponenti i načina unošenja vina u organizam može blagotvorno utjecati na razne zdravstvene probleme.

"Unos hrane je izvor oksidativnog stresa u ljudskom organizmu, a fenoli, tvari iz vina, snažni su antioksidansi koji mogu poništiti štetne učinke tog stresa", kaže Boban. Vinski fenoli, uneseni u organizam kao integralni dio obroka, mogu u probavnom sustavu spriječiti nastajanje i apsorpciju štetnih proizvoda, a time se smanjuje brzina i opseg apsorpcije alkohola. Budući da vino ima snažno antibakterijsko djelovanje, ono poboljšava mikrobiološku sigurnost hrane i sprječava razvoj infekcija. Kada ga se koristi kao dodatak u pripremi jela, njegova antibakterijska aktivnost ostaje očuvana unatoč značajnim promjenama u fizikalno–kemijskim svojstvima izazvanim zagrijavanjem, ističe Boban.

Primjerice, umjerenom konzumacijom vina zdravlje mogu poboljšati oboljeli od metaboličkog sindroma i dijabetesa. Međutim, kako bi se održao povoljan omjer rizika i koristi, treba temeljito razmotriti pojedinačni rizik od predoziranja, zloporabe i ovisnosti. Osnivač Centra za dijabetes, njemački liječnik Carl von Noorden, uveo je prije 120 godina u svoj algoritam liječenja dijabetesa dva pionirska pojma - jedinicu za razmjenu ugljikohidrata i pojam umjerene konzumacije vina.

Sustavno je koristio vino kao sastavnicu prehrane dijabetičara kako bi minimizirali glikozuriju uz istovremeno povećanje jestivosti i smanjenje sadržaja masti, naveo je njemački endokrinolog i dijabetolog Kristian Rett.

Danas se zna da metaboličke posljedice umjerene konzumacije alkohola uključuju ne samo smanjenu proizvodnju glukoze, nego i povećano inzulinsko djelovanje u skeletnim mišićima. "Osobito vrijedan antioksidans je resveratrol, koji oponaša učinke kalorijskog ograničenja i aktivira enzime AMPK i SIRT1, koji imaju anti-dijabetski potencijal", dodao je Rett.

Giovanni di Gaetano s talijanskog instituta Neuromed objasnio je fenomen "Francuskog paradoksa", što je termin kojim su znanstvenici označili nižu stopu kardiovaskularnih bolesti Francuza, usprkos njihovom obilatom uživanju u hrani i piću. Priča koja povezuje crveno vino i zdravlje postala je aktualna ranih devedesetih, kada su brojne studije pokazale da umjereno konzumiranje crvenog vina povećava razinu dobrog, a smanjuje količinu lošeg kolesterola u krvi, kazao je di Gaetano.

Analize odnosa između konzumacije vina i kardiovaskularnih ishoda pokazuju smanjenje rizika od bolesti pri umjerenoj konzumaciji od oko 2,5 decilitara vina dnevno, pojasnio je.

Hina/Index

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------

slika
slika
slika Modovi, akrilni stalci i 3D printanje


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 19 tra 2015 22:42 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2849
Lokacija: Slavonski Brod
Upozorenje - u Lidlu je trenutno na akciji Plavac - Wines of Croatia... ni slučajno ga uzeti, jer je malkice odradio. Čep je ok, nema grešaka, ali očito nije bio propisno uskladišten. Nije da se ne može piti, ali već po boji se vidi da nešto nije u redu...

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 03 lip 2015 12:15 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10716
Lokacija: Samobor
slika



Nije plavac ali s ovim vinom nemozete pogrijesiti ako niste zahtjevni.
Jednostavno, skladno i nenapadno vino koje samo sklizne niz grlo. Otprilike 29-32 kn po nasim ducanima.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 29 srp 2015 15:23 
Offline
Avatar

Pridružen: 19 vel 2013 23:26
Postovi: 62
Lokacija: Osijek
slika

Bio na Šolti i probao manje poznatog roditelja Plavca Malog - Dobričić. Zovu ga najcrnje vino Dalmacije. Ne mogu to potvrditi, ali mogu potvrditi da je izvrstan.

_________________
slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 29 srp 2015 16:07 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10716
Lokacija: Samobor
SLOBODNA DALMACIJA 11.1.2005

Dobričić, vino koje nestaje
Prava je pomama za šoltanskom sortom dobričić nastala kad je vinograde uništila žiloždera te je za izvoz u Francusku počela velika potražnja za izrazito crnim vinima. Tada se nasadi dobričića sa Šolte šire u druga mjesta

Dobričić je stara sorta grožđa koja je po mnogo čemu jedinstvena u dalmatinskoj ampelografiji. Ova sorta, poznata u prvom redu po izuzetno tamnoj crveno-rubin boji uzgaja se na Šolti od najstarijih vremena. Stručnjaci danas tvrde da je to izvorna sorta Dalmacije, genetski prednik najpoznatije naše crne sorte plavaca maloga.

Prema predaji od davnina su bila cijenjena šoltanska vina. Tako je prema jednoj priči ugarski kralj Bela IV., kad je bježeći pred Mongolima došao u naše krajeve, uživao u šoltanskim vinima. Kralj je 18. ožujka 1242. došao u Trogir gdje da je sačekao knez Stjepan Bribirski i priredio mu veliku gozbu ponudivši kralju nekoliko vina iz Trogira i okolnih otoka.
Kralj Bela je bio ljubitelj vina što zaključujemo po činjenici da ga je uvijek pratio magister pincernarum, glavni peharnik, koji je za njega pripremao vino. Logična je pretpostavka da je Mauricije, kraljev vinotoč, koji je bio u njegovoj pratnji u Trogiru izabrao gusto puno crno suho vino koje se od davnina pripremalo na Šolti i Čiovu, susjednim otocima, jer su Ugri upravo takvim vinima davali prednost.
Kad su se Mongoli povukli, Bela u znak zahvalnosti potvrđuje Trogiranima vlasništvo nad zemljištem, na kojem je bilo najviše vinograda. No, Splićani su smatrali da su tom poveljom prikraćeni pa se oko tih vinograda između dva grada vodio dugi rat. Dali se na tim površinama već tada uzgajao dobričić teško je utvrditi ali ima osnova da se to može pretpostaviti.

U arhivama o šoltanskom vinu u doba Bele IV. nema podataka no, prvi koji je pisao o šoltanskom vino (moguće i o dobričuću) bio glasoviti pjesnik Marko Marulić, koji je s ovog otoka uputio prijateljima stihovnu pozivnicu da ga posjete.

Znaš, da na otoku stanujem, koji baš pri dalek nije...
Vesel došljake ću primiti i zagrlit sve ću ih redom...
Prijani, gozba će naša ipak bogatija biti
Ribe iz obližnjeg mora, ča netom ih udicom zadi...
Bit će tudi i pehari, pripuni rujnog vina ,
Kome se doliva svjež vodice hlađane mlaz.

Prava pomama za dobričićem nastala kad je vinograde uništila žiloždera te je počela velika potražnja za izrazito crnim vinima za izvoz u Francusku. Tada se šire nasadi dobričića sa Šolte u druga mjesta. Tako se sadi na otoku Hvaru gdje ga nazivaju čihovac, šoltanac i Okručanac, na Braču je dobio ime plavac šoltanski, plavac veliki i slatinjanac, a oko Trogira i u Kaštelima još i šiljak i crljenak slatinski.
Kad se promijenio zahtjev tržišta i smanjio interes za tamnim vinima, a dobričić pokazao osjetljivost na peronosporu napuštaju se nasadi ove sorte. Nasadi dobričića sačuvali su se jedino na Šolti. Nekad je ovaj otok bio značajni vinogradarski kraj a stariji stanovnici sjećaju se vremena prije Drugog svjetskog rata kad je godišnja berba bila znatno preko 100 vagona vina.
Neposredno nakon rata Poljoprivredna zadruga Grohote godišnje je otkupljivala između 30 i 40 vagona vina a Poljoprivredna zadruga Gornje selo nešto manje. Pretpostavlja se da je toliko ostajalo i u obiteljskim konobama. No, od 1970. proizvodnja se vrtoglavo smanjuje pa je zabilježeno da su zadruge 1987. otkupile svega 3 vagona. Danas se proizvodi svega oko vagon vina isključivo za potrebe kućanstva, a nisu rijetki su slučajevi da se prerađuje grožđe kupljeno na kopnu i drugim otocima.

Na Šolti su danas crne vinske sorte zastupljene sa 92 posto, od čega je dobričić zasađen na 90 posto dok su ostale sorte prisutne simbolično (plavac, okatac, ninčuša). Zastupljenost 90 posto površine jednom sortom (dobričić) čini Šoltansko vinogorje potpuno različito od drugih. Ova sorta ne samo da dominira na otoku već je se često izjednačuje s vinogradarstvom Šolte. Tako je dobričić ostao vjeran Šolti ali i Šolta dobričiću.
I u najvećim krizama u prodaji vina dobričić je uvijek lako nalazio kupca. Posebno je bio cijenjen od čehoslovačkih uvoznika, koji su ga posebno tražili radi njegove tamne boje. Sjećam se kada su dolazili kupovati crna vinapraški trgovci, svi izvoznici iz bivše države, znajući za popularnost dobričića. Kod ovih kupaca sve su uzorke za prodaju vina nazivali Vino sa Šolte (Šolta broj...) iako nitko od njih nije na Šolte kupovao vino, jer već tada nije bilo značajnijih tržnih viškova.
Zbog značajnog smanjenja nasada dobričića u Dalmaciji postoji opasnost da dođe do izumiranja ove značajne sorte posebno vrijedne kao izvornog prirodnog vinskog "farbera" po mnogima jednog od najboljeg u Europi.

piše Želimir BAŠIĆ


Dobričić je redovito vrlo ekstraktan s oko 27 g/l, ali i s oko 5 g/l ukupnih kiselina. Sadržaj alkohola mu je najčešće oko 12 vol. posto. Dobričić kada se pije čist je ima opor okus, pun je i trpak. Boja mu je uvijek izazovno tamno crveno-rubinska, koja kada se vino zatalasa prelijeva u ljubičaste tragove.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Plavac Mali
PostPostano: 29 srp 2015 16:11 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10716
Lokacija: Samobor
Spasili smo sortu dobričić



Po kriterijima koja su postavili birokrati, razvijenost nekog kraja ocjenjuje se omjerom primanja i broja stanovnika. Tako je po toj čudnoj računici Šolta “upala” u skupinu visokorazvijenih, što je, ruku na srce, daleko od istine.
– Ti kriteriji stvaraju nam problem, pogotovo pri pokušaju aplikacije na europske fondove, jer dok brojke kazuju jedno, činjenica je da nemamo kanalizaciju, nemamo gdje na otoku kupiti postole, zakrpati gumu – sve nam tako redom objašnjava Vicko Kaštelanac, poznati šoltanski maslinar i vinar.

Na otok njegova života vratili su se mnogi, no to su ljudi koji su svoju mirovinu zaradili daleko od škoja, pa sada žele živjeti u miru. Što je s mladima? Ima li budućnosti za njih? Vickova kći Zorana diplomirala je biologiju i ekologiju mora, a sada dovršava studij ekonomije. Sin Marin brodi k diplomi Pomorskog fakulteta.

– Svojoj djeci velim da uvijek imaju na raspolaganju tržište rada, gdje si, kako god da okreneš, uvijek rob, a na našem Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu imaju slobodu, opušteniju atmosferu i, naravno, puno rada – veli nam Vicko.

On se uz suprugu Sanju, koju je “tokala” Šolta pa je Split zamijenila otokom, i vitalnu majku Zorku (84), skrbi o gotovo 6000 trsova loze, 250 stabala maslina, a uza sve to stigao je i svoje proizvode ponuditi svijetu i narodu u kušaonici.

– Moja je filozofija da ponuda stvara potražnju, a ne obrnuto! Kušaonica je nastala spontano, jer su turisti čuli za vino koje proizvodimo, za ulje, željeli su ga probati. Pronalazili su nas sami, bez reklame, pa smo si dali truda i obnovili konobu, gdje primamo goste, a nudimo im i namaze od masline – nabraja nam Vicko.

Nikada nije na svojem putu doživio da je povlašten činjenicom što živi na otoku, to drži velikom greškom jer država bi, kaže, trebala biti fleksibilnija prema ruralnim područjima.

– Mladim ljudima poručite da budu uporni, ali i skromni. Neka ne posustanu kada naiđu na zid, jer kada ste u nečemu prvi, nužno je da probijate barikade. Ponekad se birokracija i uči na vašem primjeru – daje nam upute.
Imao je sreću, priznaje, što je u početku svoje priče dobio podršku i od Općine i od Županije, i to baš za projekt revitalizacije sorte dobričić na otoku. Revitalizacija je sadržavala stručna istraživanja, izbor kvalitetnih trsova za sadni materijal, ozdravljivanje sadnog materijala od virusa, vinifikaciju, te participaciju za kupnju sadnog materijala. Svoje je projekte, pak, sam financirao, iz vlastitih izvora i bez ičije pomoći. A ta njegova priča pomalo je i priča o dobričiću, šoltanskom vinu koje je zamalo nestalo s ovoga svijeta.

Kada je došlo do ekspanzije vinogradarstva u Dalmaciji, u razdoblju od 1850. do 1900. godine, na Šolti je bilo između četiri i šest milijuna trsova grožđa sorte dobričić, prije Prvog velikog rata ostalo je zabilježeno kako se vino dobričić otkupilo u nevjerojatnih 26.000 hektolitara.
– A nešto se i popilo – smije se Vicko.

– Kada je filoksera napala lozu i otjerala naš narod preko oceana, trbuhom za kruhom, ostala je legenda kako se vino plaćalo u zlatu. No, ti sjajni dani više se nisu ponovili, dapače, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća vinska je konjunktura posve propala – sada mu više nije do smijeha. Kao dječak je uz oca morao biti u vinogradu, “dati ruke”. To je u njemu, priznaje, stvorilo otpor, pa se nije baš bavio vinogradima, više je pažnje obratio maslinarstvu.
– Žao mi je što ovaj potencijal nisam prepoznao ranije – iskren je vinar.

Radio je kao upravitelj Poljoprivredne zadruge, ekonomist je kojem, kaže, dobričić nije dao da završi fakultet. Sve se promijenilo krajem 90-ih, kada su američki znanstvenici krenuli u potragu za podrijetlom njihova slavnog zinfandela.

– Utvrdili su tada direktnu vezu između kaštelanskog crljenka i zinfandela i našeg dobričića. To je bio okidač, krenuo sam u veliki posao obnavljanja trsova. Sada na Šolti ima oko 70.000 trsova dobričića, kod mene će ih uskoro biti 6000 – veli nam.

Pa zajedno računamo, 6000 trsova može u dobroj godini dati pet, šest tona grožđa, a to se da pretvoriti u oko 4000 litara vina. Obitelj može živjeti dobro od svojega rada, poljoprivreda je ipak preteška da bi se živjelo – lagodno.

– Ima dosta posla u sezoni radova, a počinju sada oko Uskrsa, stalno sam u kombinezonu. Kada dođu turisti, onda se iz radne robe brzinski presvlačim u oku ugodnu – smijemo se ponovno.

– Ljudi koje zanima vino jako dobro znaju što je dobričić, oduševljeni su njime. Pripremam i rose, pa ćemo vidjeti što će biti dalje – veli nam.

– Sve na svijetu ima svoju vrijednost i svoj potencijal, na nama je da ga prepoznamo – veli nam Vicko, objašnjavajući to činjenicom da se više smilja spalilo na šoltanskim vapnenicama nego što se ubralo ovoga ljeta kad je krenula potražnja za tim plemenitim biljem.

– Pogledajte ružmarin, recimo, to je aromatično bilje, daje eterična ulja, vrlo je vrijedno, a nama je u vinogradu bio korov. Sve se mijenja. No, potencijal postoji, samo ga treba otkriti. Ljudi ne doživljavaju okruženje kako bi trebali. Sistem im je odredio da im treba, recimo, tisuću eura mjesečno za preživljavanje i oni dalje od toga ne gledaju. A sve oko nas je puno resursa, samo ih treba iskoristiti – zaključuje.

Svaki svoj trs i svaku maslinu Vicko poznaje u dušu, nema mu ništa draže nego povesti psa u šetnju, u polje. Pas uživa trčkarajući, a Vicko dodirne svaku grančicu, neku obreže, drugu namjesti. Bude naporno, bude teško, nekad urod propadne, nekad bude jednostavno loš, radi se, ali je gušt. Svojim rukama prehranjuješ obitelj. Svoj na svome!

Ne boje se Kaštelanci noviteta! Vicko upravo radi na novom vinu, za koje se nada da će se pojaviti na stolu za godinu, dvije. Želja mu je spojiti u jednoj boci dva “roditelja” dalmatinskog malog plavca, dakle, vino dobiveno od sorti kaštelanskog crljenka i šoltanskog dobričića. Vino, za koje unaprijed vjerujemo kako će biti sjajno, nosit će ime – Kaštelanac, kako bi drugačije.

Davne, davne 1760. godine ribar Luka Batina je iz Kaštel Sućurca doplovio do Šolte. Lovio je ribu i od zarade, polako, kupovao zemlju na otoku. Kako bi kupio koji komadić – tako bi odmah zasadio trs loze. Luka Batina je predak Vicka Kaštelanca, “živa” poveznica Šolte i Kaštela, dobričića i crljenka.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 34 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl, robot i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club