Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 23 sij 2017 18:58. Sada je: 23 sij 2017 18:58.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 3 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov: Magnezij
PostPostano: 31 lis 2015 23:44 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10707
Lokacija: Samobor
Rijetko koje ljudsko biće se može pohvaliti dobrim psihofizičkim zdravljem; viškom energije, opuštenim i poslušnim mišićima, dobrim pamćenjem i „konjskim živcima“. Ako se hranite modernim prehrambenim proizvodima, ako malo spavate, puno radite, previše se nervirate i ako često osjećate umor i grčenje mišića, gotovo sigurno patite od kroničnog nedostatka magnezija.

Bez magnezija nema života

U znanstvenoj studiji koja je nedavno izdana u znanstvenoj tiskovini The Journal of Intensive Care Medicine, otkriveno je kako ljudi koji rijetko ili malo uzimaju magnezij imaju dvaput veće šanse od prijevremene smrti. Unatoč našoj nasušnoj potrebi za uzimanjem magnezija, preko 80% stanovnika razvijenih zemalja pati od kroničnog nedostatka magnezija. Znanstvenici smatraju kako se ova situacija može nazvati modernom pandemijom koja se jednostavno može anulirati s uzimanjem suplemenata na bazi magnezija.

Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral iz Zemljine kore. Zbog iznimne topljivosti u vodi magnezij je, nakon natrija i klorida, treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi. U ljudskom tijelu magnezij je, jedanaesti najobilniji element (ima ga oko 57 grama u osobi prosječne težine). Najveći dio magnezija u tijelu se nalazi u kosturu i zubima (otprilike 60 do 65% ukupne količine). Preostala se količina nalazi u mišićnim tkivima i stanicama dok se samo jedan posto nalazi u krvi.

Ioni magnezija su prijeko potrebni za svaki oblik života, a naročito za cjelokupno optimalno zdravlje modernog čovjeka. Magnezij je neophodan u svim metaboličkim funkcijama koje sudjeluju u stvaranju energije i njenom prijenosu (prijenos ATP-a, osnovnog energetskog modula tijela), također pri stvaranju bjelančevina, a naročito u biokemiji života nukleinskih kiselina unutar naše genetike (RNK i DNK), u svim živim organizmima na našoj planeti. Kod biljaka se ioni magnezija nalaze u središtu svake molekule klorofila koji je važan za proizvodnju energije od sunčeve svjetlosti. Magnezij je prijeko potreban element kako za životinje tako za biljke jer je uključen u doslovno stotine enzimskih reakcija koje utječu na sve životne pojave.

Svaka stanica ljudskog tijela zahtijeva stalan unos magnezija jer u suprotnom propadaju i umru. Čvrsti zubi i kosti, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih procesa i još puno toga ovisi o dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće koncentracije magnezija u tijelu, ponajviše mozak i srce, (koji su odgovorni za veliku električnu aktivnost), su uglavnom najosjetljivi na nedostatak magnezija.

Odnos magnezija i kalcija

Ako smo zdravi, magnezij djeluje usklađeno s kalcijem pri upravljanju električnih impulsa u stanici, koncentracija magnezija u zdravoj stanici je deset tisuća puta veća od koncentracije kalcija, u biti u našim tijelima postoje važne zaštitne mjere za odnos kalcija i magnezija, no moderan život često uzrokuje manjak kalcija i opasnu kalcifikaciju krvožilnog sustava i najvažnijih žlijezda u mozgu. Posebno osjetljivi procesi tjelesnog funkcioniranja dozvoljavaju kalciju mineralu ulazak u stanicu no samo toliko dugo koliko je potrebno za provođenje impulsa, u trenutku kada je njegov zadatak ispunjen, magnezij odmah izvodi van višak kalcija. Magnezij je naš štit protiv kalcifikacije te je potreban kako bi se spriječilo nakupljanje kalcija u stanicama. Kalcifikacija je opasna neuravnoteženost koja uzrokuje staničnu disfunkciju, pa čak i staničnu smrt. Kada u stanicu zbog manjka magnezija uđe višak kalcija stvara se grčenje i stezanje mišića. Kada nedostatak magnezija postane kroničan, patimo od simptoma različitih srčanih bolesti, poput: angina pectoris, hipertenzije, aritmije ili napadaja karakterističnih za astmu, migrenu ili bolne menstruacije (dismenoreje) i PMS-a.

Magnezij, stres i kranijalni živci

Magnezij djeluje kao prirodna barijera kalcijevog kanala i odgovoran je za opuštanje (u mišićima i živcima) nasuprot kalcijevu učinku stezanja. Magnezij je iznimno važan za zdravo funkcioniranje našeg parasimpatičkog živčanog sustava. Bez dostatne količine magnezija naši kranijalni živci uopće ne funkcioniraju kako trebaju, a nepravilan rad kranijalnog živca X. uzrokuje brojne psihofizičke smetnje i bolesti, te nemogućnost opuštanja i pravilnog rada probavnog sustava. Dok ne “napunite” tijela s dostatnom količinom magnezija pomognite svojim kranijalnim živcima u borbi protiv stresa s nevjerojatno efikasnom meditacijskom tehnikom Éiriú Eolas.

Naše je tijelo zapravo konstruirano za djelovanje u pretežito mirnom, opuštenom parasimpatičkom stanju. Mi nismo stvoreni kako bismo živjeli stanju u kojem je „nenormalno“ lupanje srca konstanta te u kojem smo stalno preopterećeni stresom i pod adrenalinskim režimom simpatičkog živčanog sustava. Na žalost mi danas u velikoj mjeri živimo u takvom nenormalnom ritmu i okolišu koji konstantno iz crpi velike količine magnezija.

Magnezij je važan za gotovo sve vitalne tjelesne funkcije, a njegov manjak je upleten u gotovo sve bolesti, zbog toga istraživači magneziju pripisuju čudotvornost u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja.

Tiha generacijska pandemija

Na žalost, kao što smo već spomenuli manjak magnezija je postao globalan i sveprisutan te nalikuje na pandemiju.

U nekoliko zadnjih desetljeća znanstvenici su shvatili kako je iznimno teško pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i s dobro uravnoteženom i cjelovitom prehranom. Razlog za ovakvo stanje možemo pronaći u industrijskoj proizvodnji hrane.Moderni poljoprivredni postupci su ovisni o stalnoj uporabi (umjetnih) NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). Kalij i fosfor predstavljaju snažne suparnike magneziju u tlu, a naročito u vapnenastim tlima u kojima su očitani strašni nedostaci magnezija (naše poljoprivredne kulture imaju sve manje magnezija u sebi jer magnezija nedostaje u tlu). Najgora situacija je u pješčanim ili glinastim blago kiselim tlima u kojima se očitava najdrastičnji manjak magnezija jer se isti ispire iz tla i zbog toga je nedostupan u usjevima. Ovo se otjecanje uglavnom događa i kao posljedica kiselih kiša. Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Da stvar bude gora, neprekidno se stvaraju nove hibridne biljke koje su uzgojene kako bi preživjele na tim mineralno iscrpljenim tlima. Kada životinje ili ljudi jedu mineralima siromašne plodove, to prije ili kasnije uzrokuje bolest. Iako bi s aspekta hranjivosti organski uzgojeni usjevi trebali biti bolji i zdraviji, to je postala rijetkost, jer ne znamo kako poljoprivrednici nadoknađuju minerale na svojim poljima. Moderna poljorivreda nije nešto na što je ljudski rod evolucijski naviknut, stoga prehrambene plodove ne plaćamo samo novcem već i svojim zdravljem.

Kako bismo shvatili u kakvoj se situaciji nalazimo pročitajte riječi iz izvješća o hrani senata SAD-a br. 264 iz druge sjednice 74. zasjedanja, zabilježene davne 1936. godine:

„Zastrašujuća je činjenica da nas današnje prehrambene kulture koje se uzgajaju na milijunima jutara zemlje u kojim kronično nedostaje zdravih i prijeko potrebnih minerala zapravo izgladnjuju bez obzira koliko voća, povrća ili zeleniša pojedemo. Mi u naša tijela uglavnom unosimo prazne kalorije. Ovakve namirnice nisu vrijedne konzumiranja.“

Nevjerojatno je kako je pad mineralne ravnoteže tla bio predmet ozbiljne nacionalne zabrinutosti prije više od sedamdeset godina, te da je taj manjak imao generacijski utjecaj na sve nas jer je nedostatak minerala u poljoprivrednim površinama postao još veći i opasniji.

Moderne prehrambene navike nam ne idu na ruku

Magnezij i ostale hranjive tvari se smanjuju i gube iz plodova nakon žetve, te rukovanjem, hlađenjem, prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci pažljivo provedu. Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine se dalje nastavlja gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili s obližnje lokalne tržnice.

Prerada namirnica poput lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova, sjemenki uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u iste vrlo dobar izvor samog magnezija. Kada pržimo orašaste plodove i sjemenke ili ekstrahiramo njihova ulja, magnezij se bespovratno gubi. Kuhanje zelenog povrća uzrokuje izdvajanje zaliha magnezija u vodi za kuhanje. S druge strane namirnice gube manje kalcija nego magnezija navedenim postupcima obrade, što doprinosi zabrinjavajućem prehrambenom preopterećenju kalcijem.

Fluor iz pasta za zube, pitke vode (ako živite u zemljama koje fluoridiraju vodu) i u američkim prehrambenim proizvodima i pićima, se veže s magnezijem čime se stvara gotovo netopljiv mineralni spoj koji završava pohranjen u kostima te povećava rizik od prijeloma. Voda bi zapravo mogla biti izvrstan izvor magnezija ako potječe iz dubinskih bunara na čijem je izvoru prisutan magnezij ili iz ledenjačkih potoka koji su bogati mineralima. Gradski izvori vode za piće obično potječu iz površinskih voda, kao što su rijeke i potoci koje imaju nisku količinu magnezija. Čak i brojne buteljirane mineralne vode imaju prilično nisku količinu magnezija uz vrlo visoku koncentraciju kalcija.

Prehrana prerađenim, sintetičkim namirnicama, visoki udio šećera, alkohol i gazirana pića, svaki zasebno uništavaju magnezij jer je za metabolizam i detoksikaciju od tih većinom umjetnih namirnica potrebno jako puno magnezija. Prema istraživanjima dr. Natashe Campbell-McBride, tijelu treba najmanje dvadeset i osam molekula magnezija da bi preradilo jednu molekulu glukoze. Fosfati u gaziranim pićima i prerađenom mesu (narescima, paštetama, salamama i hrenovkama) spajaju se s magnezijem čime nastaje netopivi magnezij-fosfat koji je u tijelu sasvim neupotrebljiv.

Tanini, oksalati i fitinska kiselina se također spajaju s magnezijem čineći ga nedostupnim tijelu. Zanimljivo je spomenuti da namirnice koje općenito sadrže veće količine magnezija (uz pretpostavku da su uzgojene na tlu bogatom mineralima) također sadrže i mnogo antinutrijenata ponajviše u špinatu i blitvi (oksalati) i cjelovitim žitaricama (fitati, gluten).

Lijekovi za poticanje mokrenja uzrokuju gubitak magnezija u tijelu, a ponajviše diuretici za hipertenziju, kontracepcijske pilule, inzulin, tetraciklin i neki drugi antibiotici te kortikosteroidi i bronhodilatori za astmu. Gubljenjem magnezija svaki simptom koji navedeni lijekovi „liječe“ s vremenom postaju sve teži i teži.

Korištenjem dodataka željeza se ometa apsorpcija magnezija. Ako uzimate dodatke kalcija, vaša potreba za magnezijem raste te kalcij neće biti pravilno apsorbiran niti probavljen ako nedostaje odgovarajuća količina magnezija zbog toga će na koncu biti pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik istog koji dozvoljava apsorpciju kalcija te također upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva gdje i pripada. Laktoza je još jedna prepreka apsorpciji magnezija (mlijeko zapravo uopće nije dobar izvor tog minerala), a u njemu se nalazi i prirodna plastika kazein koja je opasni neuroblokator te velike količine kalija, fosfora i natrija.

„Tanki živci“ i nedostatak magnezija

Psihički i fizički stres i neprekidna proizvodnja adrenalina brzo iscrpe magnezij jer adrenalin utječe na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i mišićnu kontrakciju točnije funkcije koje zahtijevaju stalne zalihe magnezija za rad bez teškoća. Živčani sustav ovisi o dostatnoj količini magnezija zbog njegovog umirujućeg djelovanja, uključujući miran san. Manjak magnezija ubrzava zli začarani krug koji proširuje učinke kroničnog stresa što dovodi do daljnje anksioznosti, razdražljivosti, umora i nesanice, u biti brojnih simptoma adrenalinske iscrpljenosti, kao i do povišenog krvnog tlaka te srčanih bolova (najčešćeg simptoma srčanih bolesti).

Depresija je također povezana sa stresom i manjkom magnezija. Za ravnotežu otpuštanja i prihvaćanja serotonina, hormona „zadovoljstva“, iz moždanih stanica je potreban magnezij. Samo kada su prisutne dovoljne zalihe magnezija možemo uživati duševnu i emocionalnu uravnoteženost te se na takav način možemo uhvatiti u koštac sa sve bržim ritmom života i konstantnim rastom stresa.

Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto ljudsko tijelo ne zadržava dobro magnezij, naročito ako se usporedi s odličnim zadržavanjem kalcija ili željeza. Pojačano znojenje kod sportova izdržljivosti kao što su maratonsko trčanje ili naporne rutine vježbanja mogu opasno iscrpiti zalihe magnezija i ostalih elektrolita, no začudo kalcij se tako ne gubi, što uzrokuje drhtavicu, nesvjesticu pa čak i smrt. Preznojavanje i napadi znojenja od kojih pate pojedine žene u menopauzi također uzrokuju gubitak magnezija s time stvaraju „pucanje živaca“, nervozu, razdražljivost, smetnje pri spavanju, napadaje panike, bolove u tijelu i depresiju. Ako žene s nedostatkom magnezija dođu u iskušenje da isprobaju moderne sojine proizvode, jer su zavedene propagandom o dobrobiti soje, te kako bi pokušale ublažiti svoje simptome, one će zapravo izgubiti još više magnezija jer će se on vezati s obilnim količinama fitata iz same soje.

Za pravilnu apsorpciju magnezija iz prehrane neophodna je zdrava crijevna flora. Sindrom iritabilnog crijeva, sindrom propusnosti crijeva, kandidijaza i drugi crijevni poremećaji mogu iznimno ograničiti količinu magnezija koju će tijelo moći apsorbirati. Starije osobe često pate zbog smanjene proizvodnje želučane solne kiseline što općenito može oslabiti apsorpciju minerala. A kod toliko onih koji svoju „žgaravicu“ liječe antacidima crijevnu je floru teško održati zdravom. Zbog već navedenih razloga ljudi bi posebnu pažnju trebali posvetiti uzimanju probiotika, bilo u obliku kapsula ili s prirodnim pripravcima od Tibicusa ili vodenog kefira.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Magnezij
PostPostano: 31 lis 2015 23:48 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10707
Lokacija: Samobor
Nedostatak magnezija, šećerna bolest i prekomjerna težina

Jedan od najvećih problema modernih ljudi u razvijenim zemljama je prekomjerna težina, unatoč stalnim upozorenjima nutricionista kako je glavni razlog nepravilna i prekomjerna prehrana, malo koji stručnjak će vam reći da prestanete jesti žitarice na koje smo gotovo svi alergični zbog glutena i vlakana koji trule u našim crijevima, te da se morate prebaciti na zdrave masnoće životinjskog i biljnog podrijetla te da je jedan od važnijih razloga za gomilanje kilaže upravo nedostatak magnezija. U ovom tekstu se nećemo baviti ponerizacijom medicine, nutricionizma i farmacije no svakako ćemo vam otkriti neke nevjerojatne stvari o magneziju.

Magnezij omogućava pravilnu proizvodnju i apsorpciju inzulina, u slučaju nedostatka magnezija naša tijela počnu povećavati količinu šećera u krvi što na koncu dovodi do dijabetesa. Uz magnezijske suplemente o kojima ćemo detaljno pisati u narednim dijelovima ovog teksta, vrlo lako nestaje višak šećera u krvi, te se rezistentnost na inzulin anulira.

Pa ipak magnezij nije jedini mineral na kojeg trebamo obratiti pažnju ako želimo biti zdravi.

Odnosi između magnezija i kalcija

Da bismo bili zdravi potrebni su nam kalcij i magnezij i to u odgovarajućoj ravnoteži. Budući da ih se smatra biokemijskim suparnicima, prvi ne može djelovati da ne izazove suprotnu reakciju drugoga. Pa ipak i kalcij i magnezij moraju biti prisutni u uravnoteženim količinama kako bi u tijelu normalno djelovali. Znanstvenici smatraju da bi zdrav omjer kalcija i magnezija iz prehrane trebao iznositi 2:1. Drugi uvažavaju odnos 1:1 koji odražava proporcije iz prehrane uz koje smo se razvili, prije pojave poljoprivrede. U današnjim, industrijaliziranim zemljama taj omjer iz prehrane iznosi od 5:1 do nevjerojatnih 15:1. Neravnoteža ovih dvaju iznimno važnih minerala stvara u tijelu strašne posljedice koje medicinski stručnjaci često previđaju kada liječe bolesna stanja koja zapravo nastaju s neodgovarajućim omjerom kalcija naspram magnezija.

Uz zamršeni električni ples koji kalcij i magnezij izvode zajedno u svim stanicama ljudskog tijela, magnezij je potreban i kako bi održavao kalcij u nestaloženom stanju u tijelu sprječavajući time njegovo neprimjereno taloženje u mekim tkivima. Dokle god imamo dovoljno klorovodične kiseline u želucu moći ćemo rastopiti kalcij iz hrane koju jedemo. Međutim, nakon što kalcij napusti kiselo želučano okruženje te dospije u lužnato okruženje tankoga crijeva, magnezij je taj koji je potreban kako bi kalcij održao topljivim. Bez dovoljne zalihe magnezija, može nastupiti cijelo mnoštvo fizioloških poremećaja, zajedno s ozbiljnim posljedicama za zdravlje.

Dr. Carolyn Dean, autorica knjige „Magnezijsko čudo“ je objasnila slijedeće:

„Kalcij nataložen u debelom crijevu škodi peristaltici što uzrokuje konstipaciju. Kada se kalcij staloži u bubrezima i spoji s fosforom ili oksalnom kiselinom nastaju bubrežni kamenci. Kalcij se može taložiti na sluznici mokraćnog mjehura i onemogućavati mu da se potpuno opusti, te se na taj način čitav ispuni urinom. To dovodi do učestalih poteškoća s mokrenjem, osobito u starijih ljudi. Kalcij se može istaložiti iz krvi i naslagati na stijenke arterija, uzrokujući otvrdnuće – kalcifikaciju (arterosklerozu). Kalcij može prekriti i ukrutiti arterijski plak te može prouzročiti rast krvnog tlaka kao i povećati rizik od srčanog infarkta i moždanog udara. Kalcij se može nataložiti čak i u mozgu, ne samo u moždanom tkivu već i u pinealnoj žlijezdi. Mnogi istraživači su ispitivanjem utvrdili ako je mogući uzrok demencije te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti kalcifikacija moždanog tkiva i njegovo polagano umiranje. Kalcij se može taložiti na stijenkama bronhijalnih kanala i prouzrokovati simptome astme. Kalcij u izvanstaničnoj tekućini… može umanjiti propusnost staničnih membrana. Sve to otežava glukozi (koja je velika molekula i glavni izvor hrane naših stanica) prolazak kroz staničnu membranu kako bi se u staničnim mitohondrijima pretvorila u ATP. Visoka razina glukoze stvorena viškom kalcija može se krivo dijagnosticirati kao dijabetes, na žalost jako malo liječnika zna ove stvari te se već spomenuti poremećaji i bolesti POGREŠNO DIJAGNOSTICIRAJU I LIJEČE.“

Magnezij uništava otrove!

Magnezij se u tijelu koristi za mnoge vrste detoksikacijskih funkcija i nužan je pri neutralizaciji otrovnih tvari, smanjenju prekomjerne kiselosti (kao i vitamin C koji je niska kiselina zadužena za regulaciju alkalnosti tijela), te štiti od poražavajućih utjecaja teških metala. Igra životno važnu ulogu u zaštiti tijela od navale sveprisutnih toksičnih kemikalija koje je stvorio čovjek. Glutation, antioksidant kojeg tijelo prirodno proizvodi i detoksikator koji između ostalog uklanja živu, olovo i arsen treba magnezij za svoju sintezu. Bez magnezija naše tijelo nepovratno gomila teške metale i toksične spojeve koje apsorbiramo uz pomoć hrane, pića, kože i zraka. Mark Sircus je u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“ objasnio:

„Manjak magnezija povećava stvaranje slobodnih radikala u tijelu i „uzrokuje nepovratno propadanje glutationa što nikako ne smijemo priuštiti jer glutation pomaže u obrani tijela od štete uzrokovane; pušenjem industrijskih cigareta, izlaganjem radioaktivnom zračenju, kemoterapijom karcinoma te otrovnim tvarima kao što je alkohol i gotovo sve ostalo.“

Kada naše tijelo obiluje magnezijem i kada je ovaj element u ravnoteži u odnosu na količine ostalih minerala, zaštićeni smo od taloženja teških metala i razvoja povezanih neuroloških bolesti. Dr. Carolyn Dean je detaljno objasnila slijedeće:

„Istraživanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezija štite moždane stanice od štetnih utjecaja aluminija, berilija, kadmija, olova, žive i nikla. Isto tako znamo da niske razine magnezija u mozgu doprinose taloženju teških metala u mozgu, što najavljuje Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Čini se da se ti metali natječu s magnezijem da uđu u moždane stanice. Ako je zaliha magnezija niska, metali imaju puno lakši pristup. U tankom crijevu također postoji nadmetanje u apsorpciji metala. Ako postoji dostatna zaliha magnezija, aluminij neće biti apsorbiran.“

Propadaju vam zubi, imate osteoporozu, zasigurno patite od nedostatka magnezija

Ako upitate vašeg zubara ili liječnika, što je potrebno kostima i zubima da bi bili čvrsti i zdravi, zasigurno će vam odgovoriti: „puno kalcija.“ Kosti i zubi definitivno trebaju i kalcij, kao i fosfor i magnezij ali bez odgovarajuće količine magnezija, kalcij se neće taložiti u tim čvrstim tkivima pa njihova struktura neće biti čvrsta, već krta i osjetljiva.

William R. Quesnell u knjizi „Minerali: esencijalna karika zdravlja“ je napisao slijedeće:

„Kada svoj organizam preopteretite viškom kalcija isključujete sposobnost magnezija da pusti u pogon tireokalcitonin, hormon koji bi u uobičajenim okolnostima otpremio kalcij u vaše kosti. Umjesto stvaranja koristi u ljudskom tijelu, lutajući kalcij zapravo postaje otrovan, uzrokujući već spomenute teškoće u mekim tkivima. Takvo stanje donosi prekomjernu i kroničnu kalcifikaciju, mekana tkiva postaju kruta, laičkim jezikom, u našim mekim tkivima se stvaraju maleni kamenčići.”

Brojna su istraživanja utvrdila činjenicu da magnezij iz prehrane, a ne kalcij, (a naročito ne fluor) stvara čvrstu staklenastu zubnu caklinu koja sprečava truljenje te čvrste i gipke kosti. Bez obzira na količinu kalcija koju pojedete, vaši zubi mogu razviti čvrstu caklinu samo ako je magnezij raspoloživ u dovoljnoj količini.

J. I. Rodale, u knjizi „Magnezij: nutrijent koji bi mogao promijeniti vaš život“ objašnjava:

„Godinama postoji uvjerenje da visoki unosi kalcija i fosfora omogućavaju jačanje zubne cakline te da oni sprečavaju propadanje. Novi dokazi pokazuju da je povećanje količine ovih dvaju elemenata beskorisno ukoliko istovremeno ne povećamo unos magnezija. Primijećeno je da se zubna građa, ispod površine, može rastvoriti kada se unese kalcij i fosfor bez magnezija te da se oni rašire kroz zubnu caklinu uzrokujući karijes, pa čak i povlačenje zubnog mesa točnije parodontozu. Javnost ne zna kako je mlijeko siromašno magnezijem, ali bogato ostalim dvama elementima. Konzumacija mlijeka ne samo da se sukobljava s metaboličkom izmjenom magnezija, već se suprotstavlja mineralu odgovornom za sprečavanje propadanja zuba.“

Dr. Lewis Barnett je istraživao ljude u okrugu Deaf Smith te je svoja otkrića iznio pred Teksaškom medicinskom udrugom u Dallasu, 1952. godine. Dr. Barnett, ortopedski kirurg, je iznio svoje primjedbe o niskoj učestalosti propadanja zubi i brzom cijeljenju slomljenih kostiju među stanovnicima navedenog okruga, te je, na čuđenje prisutnih liječnika pružio objašnjenje:

„Lokalne zalihe vode i hrane sadrže vrlo visoki udio magnezija i joda, a nedavno smo dokazali da su u vodi i lokalno uzgojenoj hrani također prisutni i svi važni minerali u tragovima. Udio magnezija u kostima prosječnog stanovnika okruga Deaf Smith je do pet puta viši od onoga kod stanovnika Dallasa, dok je koncentracija kalcija i fosfora bila otprilike ista u obje skupine. Ta opažanja su me dovela do zaključka kako je jedan od najvažnijih čimbenika osteoporozne gotovo upotpuno medicinski previđen. Najvažniji čimbenik u mojem istraživanju je uloga koju igra magnezij u održavanju ljudskog zdravlja, točnije visoki udio magnezija u područnim zalihama vode, koje se mogu očitati u kvalitetnom razvoja kosti i zuba kod ljudi iz spomenutog područja.”

Dr. Barnett je naglasio činjenicu da ljudi starije dobi često zadobivaju prijelome vrata bedrene kosti, te da oni u mnogim dijelovima svijeta vrlo teško zacjeljuju. S druge strane takvi su se problemi rijetko javljali u okrugu Deaf Smith, dok je naprotiv, čest u okrugu Dallasa u kojem je također vršio praksu. Kada bi se prijelom i zbio u Deaf Smithu, ozdravljenje bi bilo lako i brzo čak i kod ljudi starih između osamdeset do sto godina. Nasuprot tome, prijelomi u Dallasu bili su uobičajeni i vrlo su teško zacjeljivali, ako se potpuno zacjeljenje uopće i događalo.

Prije više od pola stoljeća dr. Barnett je ispitao razinu magnezija u pet tisuća ljudi te je ustanovio kako je u šezdeset posto njih ona nedovoljna. Trebali b se dodatno zamisliti nad činjenicom da je kronični nedostatak magnezija skočio za punih 30% u razdoblju od vremena istraživanja dr. Baretta do danas.

Prehrambeni izvori magnezija

Kao što smo već napomenuli u prvom dijelu ovog teksta, ako su poljoprivredna zemljišta dovoljno zasićena mineralima, lisnato zeleno povrće, sjemenke i ja*** važnije od svega orašasti plodovi predstavljaju prilično vrijedne izvore magnezija. Međutim postoje i određene biljke koje se mogu koristiti za čajeve, a koje se ističu s količinom magnezija, na prvom mjestu je kopriva s 860 mg na 100 grama, dok je na drugom mjestu zaboravljeno “povrće” mišjakinja – Stellaria media koja ima (529 mg na 100 g). Obje biljke pružaju mnogobrojne krijepeće i hranjive sastojke te su se nekada koristile u ljudskoj i u stočnoj prehrani, ponajviše zahvaljujući njihovu visokom mineralnom sadržaju. Alge sadrže izvrsnu razinu magnezija kao i većina morskog bilja, na žalost sve je manje mora koja nisu onečišćena plastikom, naftom i radijacijom. Alge mogu zahvaliti visoku koncentraciju magnezija jer žive u otopini čiji je treći najzastupljeniji mineral upravo magnezij. Važno je napomenuti kako je izvorna, neprerađena morska sol vrlo vrijedan izvor magnezija, skupa s drugim mineralima u tragovima. Iako se o ketogenoj prehrani sve više piše, mi ćemo ***podsetiti one koji još uvijek nisu dobro upoznati s istom kako svakodnevno korištenje temeljca (juhe) od životinskih kostiju pruža još jedan izvrstan izvor minerala uključujući i magnezij i to u obliku koji se najbrže apsorbira.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Magnezij
PostPostano: 31 lis 2015 23:53 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10707
Lokacija: Samobor
Čak i ako se hranite pravilno s puno organskih proizvoda samo se mali dio magnezija apsorbira iz hrane koju konzumirate. Na žalost na tržištu postoji mnogo suplemenata s magnezijem što Vas dodatno može zbuniti. Za prosječnu je osobu samostalna nadopuna magnezija bezopasna pogotovo ako znate da imate simptome koji bi mogli biti povezani s manjkom magnezija ili ako ste pod jačim stresom. S druge strane višak magnezija se izlučuje urinom ili stolicom, a najuobičajenija reakcija na previše magnezija je rijetka stolica, dakle nemate se zašto bojati predoziranja s ovim vrijednim mineralom. Osobe sa zatajenjem bubrega ili bubrežnim oboljenjem, izrazito usporenom srčanom frekvencijom ili začepljenjem crijeva bi trebali izbjegavati terapiju magnezijem ili bi se prvo trebali posavjetovati sa svojm liječnikom.

Uobičajene preporuke za doziranje protežu se otprilike od 6,6 do 22 miligrama po kilogramu tjelesne težine ovisno o tjelesnom stanju, potrebama za rast (kod djece) i zastupljenosti simptoma.

Oralni dodaci magnezija raspoloživi su u organskim solnim kelatima kao što su magnezij-citrat i magnezij-malat. Oni se prilično dobro apsorbiraju, osobito oni u obliku praška kojemu se dodaje voda i koji se može prilagoditi vašoj dozi. Važno je tijekom dana raspodijeliti dozu kako ne biste svakom pojedinom dozom preopteretili tijelo s previše magnezija. Carolyn Dean savjetuje da prvu dozu uzmete rano ujutro a slijedeću kasno popodne kako bi se one podudarale s periodom kada je razina magnezija u tijelu niska. Je li to samo slučajnost da se ovi periodi niskih zaliha magnezija i slabe snage podudaraju s kulturološkim obredima ispijanja jutarnje kave i popodnevnog čaja?

Prorijeđena stolica ukazuje da niste apsorbirali magnezij već da on djeluje kao laksativ. Kad magnezij putuje crijevima manje od dvanaest sati on se prije potpuno izluči nego što se apsorbira. Ako primijetite da mijenjanjem doza ne možete izbjeći laksativni učinak, možda biste trebali iskušati oralni dodatak koji je keliran u aminokiselinu, kao što su magnezij-taurat i magnezij-glicinat za kojeg mnogi smatraju da se bolje apsorbira od onoga u obliku soli te da je manje vjerojatno da će uzrokovati rijetku stolicu. Pojedinci koji trebaju malo pomoći s probavom kao što su djeca, stariji odrasli, te bilo tko sa smanjenom želučanom kiselinom ili crijevnom disbiozom, trebaju razmotriti homeopatski magnezij, zvani i tkivna sol ili biokemijska sol. Odgovarajuća je šestokratna doza magnezij-fosfata i djeluje tako da uvodi magnezij u stanice, gdje i pripada. Propisuje se također i kao lijek za mišićne grčeve. Magnesia phosphorica može pomoći u uklanjanju rijetke stolice dok uzimate oralni dodatak magnezija pružajući vam pozitivni znak da vaše tijelo doista prima magnezij u stanice.

Još jedan izbor kod oralne nadopune magnezijem je ionski magnezij u tekućem stanju. To su zapravo natrijem reducirani koncentrat slane vode koja potječe uglavnom iz Velikog slanog jezera u Utahu. Potrebna je otprilike samo jedna čajna žličica da bi se poslužilo približno 400 miligrama magnezija, zajedno sa sedamdeset i dva preostala minerala u tragovima, koju bi trebalo uzimati u raspodijeljenim količinama tijekom dana. Preporuka je da ga dodajete u juhe pripremljene na temelju bujona od kostiju, pošto je jak metalni okus teško uzimati izravno. Također ih možete dodavati u izvorsku ili drugu vodu za piće kako biste povećali sadržaj magnezija, te koristiti u kuhanju. Na taj način, „mikro-doziranjem“ vaše hrane i vode znatno umanjujete bilo kakav laksativni učinak koji bi velika doza magnezija mogla izazvati.

Drugi mogući način da uvedete više magnezija u svoj organizam je putem ugodne metode namakanja u kupki od magnezij-sulfata inače znanim i kao Epsomove soli. Obično korišten za ublažavanje mišićnih bolova i napora, magnezij-sulfat također značajno pomaže kod detoksikacije kada je tijelu za tu svrhu potreban sumpor. Kada se koristi intravenozno magnezij-sulfat može spasiti život u teškim stanjima, kao što su akutni astmatski napadaji, početak infarkta miokarda te eklampsija u trudnoći.

Nekoliko šalica Epsomove soli dodane u vruću kupku potaknut će znojenje i detoksikaciju, nakon što se voda malčice ohladi, tijelo će apsorbirati magnezij sulfat. Mark Sircus, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“ napominje da su, koristi kupke od Epsomovih soli kratkoročne iako su ugodne jer je magnezij-sulfat u organizmu teško asimilirati te se brzo gubi urinom. Magnezij-klorid koji se također može koristiti u kupkama lakše se asimilira i metabolizira pa ga je manje potrebno za apsorpciju.

Magnezij se također može primijeniti lokalno u obliku općenito zvanom magnezijevo „ulje“. To doduše uopće nije ulje već prezasićena koncentracija magnezij klorida i vode. Kada se nanosi na kožu doista daje mastan i klizav osjećaj, ali se brzo upija, ostavljajući blago ljepljivi talog, nalik talogu morske soli, koji se može isprati. Postoje mnoge prednosti transdermalne magnezijske terapije, budući da je gastrointestinalni trakt u cijelosti zaobiđen pa ne postoji laksativni učinak. Pored intravenoznog davanja magnezija, transdermalna terapija omogućava apsorpciju magnezija u količini većoj i od one kod najbolje podnošljivih oralnih dodataka te može u nekoliko tjedana obnoviti unutarstanične koncentracije, za razliku od mjeseci potrebnih kod oralne nadopune.

Važna napomena

S obzirom na činjenicu kako 80% ljudi u zemljama zapadnog svijeta pati od kroničnog nedostatka magnezija, možemo zaključiti kako je korištenje magnezijevih suplemenata po svoj prilici neškodljivo, posebno u ovom vremenu mnogobrojnih prehrambenih, okolišnih, društvenih i drugih psihofizičkih uzročnika stresa. Naglašavamo kako nijedna pojedinačna hranjiva tvar ne djeluje samostalno u odnosu na tijelo, te je osnovni prioritet jesti raznolika jela s većim udjelom životinjskih masti i namirnica koje potječu iz vama najbližih i najboljih izvora uz obvezatno izbacivanje šećera i glutena ako sebi želite bolje zdravlje i duži život (ketogena i paleo prehrana). Međutim, ne smijemo zaboraviti da bi dodavanje magnezija u naše tijelo mogla biti nestala hranjiva karika koja nam može pomoći u zaštiti od srčanih oboljenja, moždanog udara, depresije, osteoporoze i mnogih drugih poremećaja. Kod prevencije i ublažavanja ovih bolesti magnezij može uistinu biti čudotvoran i to pišemo bez ikakvog pretjerivanja.


Nora Gedgaudas je u svojoj knjizi “Primal Body, Primal Mind: Beyond the Paleo Diet For Total Health and A Longer Life“, detaljno navela posljedice nedostatka magnezija, evo najvažnijih:

poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD)/deficit pažnje (ADD)
Alzheimerova bolest
angina pectoris
anksiozni poremećaji
srčana aritmija
artritis; reumatoidni i osteoartritis
astma
autizam
autoimuni poremećaji
cerebralna paraliza, kod djece čije su majke imale manjak magnezija
sindrom kroničnog umora
kongestivno zatajenje srca
zatvor
iskrivljeni zubi/uska vilica, kod djece čije su majke imale manjak magnezija
zubni karijes
depresija
dijabetes, tip I i II
poremećaji prehrane – bulimija i anoreksija
fibromijalgija
crijevni poremećaji, uključujući peptički ulkus, Chronovu bolest, kolitis
srčane bolesti
povišeni krvni tlak (hipertenzija)
hipoglikemija
nesanica
bubrežni kamenci
Lou Gehrigova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
migrene
prolaps mitralne valvule
multipla skleroza
mišićni grčevi, slabost, umor
miopija (kratkovidnost) – u djece, čije su majke imale manjak magnezija
pretilost – osobito povezana s prehranom bogatom ugljikohidratima
osteoporoza
Parkinsonova bolest
predmenstrualni sindrom (PMS) – uključujući menstrualne bolove i neredovitosti
primarna plućna hipertenzija (PPH)
Raynaudov sindrom
sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS)
moždani udar
Sindrom X, ili sindrom inzulinske rezistencije (IRS)
poremećaji štitnjače


A što je s mlijekom, zar u njemu nema dovoljno magnezija?

Mlijeko nije bogat izvor magnezija. Pa ipak mnoge su kulture vjekovima ovisile o mliječnim namirnicama, kao osnovici uravnotežene, zdrave prehrane koja je pružala otpornost i životnu snagu. Weston Price je proučavao stanovnike švicarskih Alpa kao i pripadnike plemena Masai čiji su snažni pojedinci otporni na bolest imali malo ili ništa pokvarenih zubi. No problem je što takve kulture imaju potpuno drugačije životne standarde koje mi ne možemo replicirati te nam je prehrana bogata mlijekom i mliječnim proizvodima, osim zdravog organskog maslaca i svježeg vrhnja, nesretan izbor koji nam stvara brojne zdravstvene i probavne probleme.

Mineralni sastav mlijeka ovisi o mnogobrojnim čimbenicima uključujući pasminu životinje, laktacijsku fazu, učestalost mužnje, uvjete okoline, vrstu sijena, sastav tla i stupanj onečišćenja tla. Pašna tetanija je ozbiljno i potencijalno smrtonosno stanje u goveda, okarakterizirano izrazito niskim razinama magnezija u serumu. To stanje goveda se naziva i „pašno teturanje“ ili „trovanje pšeničnom pašom“, ona je posljedica ispaše goveda na brzorastućoj, mladoj travi u proljeće ili jesen na tlu koje je jako siromašno magnezijem, što se uglavnom događa kada se pašnjake tretira gnojivima koja su bogata dušikom i kalijem. Pri akutnom trovanju životinju se može spasiti ubrizgavanjem magnezij sulfata; međutim, subklinički manjak magnezija kod stada može neprimjetno napredovati, a da korisnici proizvoda takvih goveda toga uopće nisu svjesni.

Za razliku od industrijskih pašnjaka, pašnjaci koji muznim pašnim životinjama daju veliku biljnu raznolikost s ekološkim uvjetima tla, kao i preživaču hranjivu raznolikost. U švicarskoj znanstvenoj studiji kojom je ispitano trideset biljnih vrsta alpskih pašnjaka, istraživači su otkrili slijedeće:

“Botanički sastav alpskih pašnjaka ima znatan utjecaj na hranjivu vrijednost krmiva. U usporedbi s travnim vrstama mahunarke i aromatično bilje pokazali su manji udio staničnih stijenki ali i viši udio sirovog proteina kao i četverostruko veći udio kalcija i dvostruko veći udio magnezija.“

Švicarci koje je dr. Price posjetio vodili su svoju stoku na ispašu na alpske obronke nastanjene brojnim biljnim vrstama i natapane ledenjačkim potocima bogatim mineralima – vodom koju su mještani također koristili za piće i kuhanje.

Brojne vrste stresora mogu smanjiti nutritivnu vrijednost proizvoda mlječnih životinja, a time i kvalitetu njihova mlijeka. Zbijenost, zatočenje, prljavština i neprirodna hrana za stoku dolaze u obzir kao očigledni krivci, međutim prečesta mužnja – češća od jedanput dnevno – može rezultirati smanjenjem koncentracije hranjivih tvari u mlijeku. Dnevna proizvodnja jest veća ali hranjivih je tvari po obujmu manje.

David Thomas je istraživao prehrambene navike od 1940. i 2002 te je zaključio:

„Mineralni sadržaj iz mlijeka i omiljenih vrsta mesa je u posljednjih je 60 godina znatno opao, a to smo otkrili u novoj analizi javnih podataka o kemijskom sastavu svakodnevnih prehrambenih proizvoda“.

Istraživanje je provedeno za udrugu za zaštitu potrošača u Velikoj Britaniji s nazivom “Odbor za kakvoću hrane”, te je isto objavljeno u njihovom tromjesečniku: “Žurnal o prehrani”. Pad minerala u mliječnim proizvodima je nevjerojatan i zabrinjavajuć te je otkriveno kako je mlijeko izgubilo 60% svog željeza, 2% svog kalcija i zapanjujućih 21% svog magnezija. Prema navedenoj analizi, sir cheddar danas pruža 9% manje kalcija od 1940., 38% manje magnezija i 47% manje željeza, dok parmezan pokazuje najstrmiji pad hranjivih tvari, uz pad razine magnezija od katastrofičnih 70%.“

Protivnici životinjske masnoće za raširenu učestalost srčanih bolesti među Fincima okrivljuju njihovo veliko konzumiranje mliječnih proizvoda. Međutim, prema dr. Mildred Seeling iz Medicinskog centra Njujorškog sveučilišta je naglasila:

„U Finskoj, gdje postoji vrlo visok stupanj smrtnosti od ishemijske bolesti srca (IHD-a) postoji vrlo jasna povezanost između srčanih bolesti i količine magnezija u obradivim tlima. U istočnoj i sjevernoj Finskoj, gdje udio u tlu iznosi otprilike trećinu onoga nađenog u jugozapadnoj Finskoj, stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca dvostruko je viša od one na jugozapadu. Ho i Khun promotrili su čimbenike koji bi mogli doprinositi rastu učestalosti kardiovaskularnih bolesti u Europi i padu razine magnezija u tlu i u prehrambenoj ponudi. Napomenuli su da je u Finskoj, koja ima najviši stupanj kardiovaskularne smrtnosti u Europi, prehrambena zaliha magnezija do 1963. spala na trećinu unosa uobičajenog 1911. godine. Ne samo da Finci ne unose magnezij sa životinskim namirnicama, nego ga ne dobijaju niti s namirnicama biljnog podrijetla“

Današnji Finci koji većinom žive u gradovima jedu pasterizirane mliječne proizvode koji ne samo što imaju manje magnezija zahvaljujući suvremenim poljoprivrednim praksama, već imaju također i slabije topljiv kalcij kao rezultat denaturiranja enzima fosfataze tijekom pasterizacije. Kalcij koji nije topiv taloži se u mekim tkivima kao što je krvni sustav i može sudjelovati u kaskadi prijetećih događaja povezanih sa srčanim bolestima.

Na temelju ovih činjenica mogli bismo pretpostaviti da se mliječne proizvode mora proizvoditi s poštovanjem, ne samo prema samoj stoci nego i prema tlu koje hrani pašnjake i koji prehranjuju stoku. Kada su sve hranjive tvari u međusobnoj ravnoteži možemo očekivati da će hrana imati sposobnost da nas zaista okrijepi. Na žalost takav stav prema proizvodnji hrane i ekološkoj održivosti je postala obična tlapnja, a prehrambeni proizvodi i tla na kojima se hrana uzgaja su postala “odlagališta” toksičnih preparata od umjetnog gnojiva do pesticida, herbicida i drugih obvezatnih mjera zaštite i prevencije.

Svi uzroci stresa u današnjem svijetu povećavaju potrebu organizma za magnezijem naročito zbog opterećenja našeg endokrinog sustava, otrova iz okoliša koji moraju biti onesposobljeni, obilja ugljikohidrata u našoj prehrani.

Izvori magnezija u miligramima na 100 grama prehrambenih proizvoda:

Morske alge 760
Bademi 270
Indijski oraščići 267
Organska crna melasa 258
Prehrambeni kvasac 231
Heljda 229
Brazilski oraščići 225
Crvena alga 220
Lješnjaci 184
Kikiriki 175
Proso 162
Cjelovito pšenično zrno 160
Pekan orah 142
Orasi 131
Suho kokosovo meso 90
Škampi 51
Avokado 45
Sir Cheddar 45
Peršin 41
Suhe šljive 40
Suncokretove sjemenke 38
Slatki krumpir 31
Repa 25
Brokula 24
Cvjetača 24
Mrkva 23
Celer 22
Govedina 21
Šparoge 20
Piletina 19
Zelena paprika 18
Puter tikva 17
Dinja 16
Patlidžan 16
Rajčica 14
Mlijeko 13

Kako pravilno nadoknaditi magnezij?

Pronaći odgovarajuće sredstvo koje će povisiti unutarstanične zalihe magnezija može biti jako teško. Oralni dodaci će često uzrokovati laksativne učinke pri razinama koje su preniske da bi nadoknadile staničnu opskrbu magnezijem gdje je to potrebno. Na primjer kapsule magnezij-citrata kao i magnezij-taurata mogu uzrokovati proljev pri samo četvrtini preporučene doze. Kronični manjak magnezija može uzrokovati značajno oslabljenu sposobnost crijeva za apsorpciju. S ionskim magnezijem koji je uključivao minerale u tragovima je nešto lakša situacija, naročito ako se počne s manjim količinama, te se s vremenom povećava kako bi se tijelo naviklo na nove doze.

Još jednom ćemo napomenti osnovne blagodati magnezija:

Olakšava probavne smetnje i bolesti

Magnezij je potreban za pravilnu probavu hrane. On djeluje kao koenzim u probavnom traktu, što znači da pomaže razgradnji hrane i asimiliranju hranjivih tvari u tijelu. Magnezij također pomaže u proizvodnji solne kiseline u želucu, te aktivira zdravu proizvodnju žuči u jetri.

Regulira zdravu razinu šećera u krvi

Kao četvrti najzastupljeniji mineral u tijelu, magnezij se koristi kao dio više od 300 osnovnih metaboličkih reakcija, od kojih je jedna i regulacija šećera u krvi. Nedostatak magnezija je izravno povezan s uzrokovanjem otpornosti na inzulin, što može dovesti do dijabetesa i drugih kroničnih zdravstvenih uvjeta.

Održava zdravlje srca

Kao mineral, magnezij pomaže u pravilnom transportu kalija, kalcija i drugih hranjivih iona kroz stanične membrane. Prema studiji objavljenoj 2006. u časopisu Modern Nutrition in Health and Disease, ovaj nutrijent pomaže u promicanju zdravih živčanih impulsa, kontrakcija mišića i normalnog srčanog ritma.

Osigurava zdrave kosti

Iako se stalno naglašava važnost kalcija za zdravlje kostiju, magnezij je još važniji. Približno polovica zaliha magnezija u tijelu je pohranjena u vašim kostima, a on također zajedno djeluje s kalcijem i vitaminom D u održavanju i jačanju koštane strukture.

Djeluje kao detoksifikator

Magnezij ima jaki eliminacijski potencijal, što je važno za pravilno funkcioniranje sustava u organizmu. Teški metali, razne kemikalije i toksini imaju manje šanse nanošenja štete organizmu, ukoliko je tijelo dovoljno opskrbljeno magnezijem.

Smanjuje rizik od razvoja raka

Slučajevi oboljenja od raka su dramatično porasli tijekom prošlog stoljeća, te se očekuje da će se udvostručiti u idućih nekoliko desetljeća. No održavanje zdrave razine magnezija u tijelu može uvelike smanjiti rizik od razvoja raka. Studija nedavno objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition je utvrdila da na svako povećanje unosa magnezija za 100 mg, rizik od razvoja raka debelog crijeva pada za oko 13%.

I na koncu, zapamtite, većina ljudi slabo apsorbira magnezij, ovaj element se najčešće snažno izlučuje urinom, naročito ako ste ljubitelji gaziranih pića. Kole i slični napitci iscrpljuju naše rezerve magnezija i kalcija iz kostiju i mekog tkiva u roku od nekoliko sati nakon konzumacije, no takve se količine obično jako teško nadopunjavaju. U slučaju da ste rasipnik magnezija, potrebno je uzimati četiri puta veće količine od one koje izbacujemo iz tijela, jer se magnezij obično teško apsorbira.

Magnezij pomaže u liječenju depresija

U tekstu koji je objavila web stranica The People Pharmacy, otkrila se poveznica između nedostatka ili smanjene količine magnezija u tijelu i pojave depresija. U znanstvenoj studiji objavljenoj 2009. u tiskovini Australian and New Zealand Journal of Psychiatry, pokazalo se kako stanovnici Norveške koji imaju nedostatak magnezija pate od depresije.

U eksperimentu koji je napravljen u Meksiku (Magnesium Research, prosinac 2008.), otkrilo se kako magnezij bez ikakvog problema može zamijeniti antidepresive s istim ili boljim učinkom, naročito kod starije populacije i ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2.

Nedovoljne količine magnezija utječu na smanjenje serotonina u mozgu (Medical Hypotheses, travanj 2012.). Autori vjeruju kako magnezijski tretman može pomoći ljudima koji pate od depresije, uključujući i slučajeve izrazitih i dugoročnih depresija.

Nadamo se da ste s čitanjem ovog teksta dobili dovojno informacija kako biste shvatili važnost magnezija i njegov učinak na naše kompletno psihofizičko zdravlje, magnezijevi suplementi su relativno jeftini no svakako bi trebali postati dio našeg dnevnog rituala kako bismo, ako ne ništa drugo, umanjili učinke brojnih okolišnih i psihičkih stresora.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 3 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl, Google [Bot] i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club