Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 14 stu 2018 06:27. Sada je: 14 stu 2018 06:27.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 260 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 13 lis 2013 12:29 
Offline
Avatar

Pridružen: 17 vel 2013 19:56
Postovi: 1373
Lokacija: na brdu iznad zagreba
da sve sam ja kriv. isti si ko ona :P

_________________
slika
slikaWe Are The Borg slika
#VAMO V3, VAMO V5, eGo-C twist
# Ithaka, kayfun lite, oddy, T3s


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 19 lis 2013 19:42 
Offline
Moderator
Avatar

Pridružen: 23 svi 2013 20:01
Postovi: 4309
Lokacija: Zagreb, Šalata
Sok (sirup) od grožđa ako ne znate kuda s grožđem koje vam ljudi donesu iz berbe.

Propasirati 5 kg grožda (ne na sokovnik da ne zdrobite koštice koje su gorke)
Dodati 1 kg šećera
Sok jednog limuna
1l vode

Prokuhati da kipi 10 min i staviti su sterilizirane flaše.

Piti razrijeđeno s vodom po želji.

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------

slika
slika
slika Modovi, akrilni stalci i 3D printanje


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 20 lis 2013 11:53 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 lis 2013 10:11
Postovi: 133
Lokacija: Split
Vidim da su u modi tekućine s cimetom i ostalo drugo, pa evo jedan recept za pregenijalan kolač od mrkve koji bi uz to išao, nemojte se dat obeshrabrit nabrojenim začinima, jednom kad ih nabavite, sve ostalo je piece of cake.. Za neobozavatelje mrkve - uglavnom ni ne skuze ljudi da je od mrkve dok im ne kazes.. Inace je recept od Ane Ugarkovic.

Prilazem i sliku moje verzije kolaca modificirane u prijelazne elemente PS :geek:

SASTOJCI:
70 g svježih bajama, maslac
225 g oštrog brašna
1 ¾ žličice praška za pecivo
1 ¼ žličice sode bikarbone
1 ¾ žličice mljevenog cimeta
1/4 žličice svježe naribanog muškatnog oraščića
1 žličica soli
½ žličice mljevenog đumbira
½ žličice mljevenog pimenta
¼ mljevenog klinčića
300 g svijetlog smeđeg šećera
3 jaja
1 žlica ekstrakta od vanilije
2 ¼ žličice svježeg đumbira, naribanog
200 ml rižinog ulja (može suncokretovo)
½ kg mrkve
1 konzerva ananasa u komadima
75 g svijetlih malih grožđica
400 g krem sira Philadelphia (može i svježi sir jako dobro izmiksan ili Vivis, ne mascarpone!)
100 g maslaca
100 g šećera u prahu
60 ml milerama

PRIPREMA:
Zagrijte pećnicu na 160 ºC.Tostirajte isjeckane bajame10-12 min dok ne puste aromu. Povećajte temperaturu na 180ºC. Prosijte zajedno brašno, prašak za pecivo, sodu, začine i sol. Ogulite i naribajte mrkvu da dobijete 2 i ½ šalice. Tucite pjenasto smeđi šećer i jaja dok ne poblijede. Dodajte vaniliju i naribani đumbir i miješajte dok nije homogeno. Dodajte suhe sastojke i ulje u 3 puta. Umiješajte naribanu mrkvu, ocijeđeni ananas i grožđice. Ulijte smjesu u lim na masni papir i pecite oko 25 minuta (180°).

U mikseru, tucite krem sir, maslac i šećer u prahu dok ne bude pjenasto. Dodajte mileram i promiješajte. Razrežite tijesto na dva dijela i namažite 1 dio kremom, poklopite drugim i njega premažite s kremom. Ukrasite sjeckanim ili cijelim bajamima.

slika

_________________
slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 16 srp 2014 14:04 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10923
Lokacija: Samobor
Sladoledu je teško odoljeti tijekom cijele godine, no ovoj se deliciji ipak najviše radujemo ljeti kada je najčešće uživamo iz korneta, njezine nezaobilazne druge polovice.

Ovaj ukusni tuljac, obvezni dio ponude svake slastičarnice ili štanda sa sladoledom, svojom slatkom hrskavošću savršeno nadopunjuje mrzlu glatkoću omiljene ljetne poslastice čineći specifičan spoj okusa. Kako je pravo podrijetlo korneta žestoko osporavano, priča o njegovu nastanku ima gotovo jednako koliko i hladnih okusa kojima se iz njega krijepimo.

Pa krenimo tragom zanimljive povijesti slasnog tuljca.

U Europi su ledeni deserti još prije dva milenija bili gastronomski luksuz rezerviran samo za najviše slojeve društva. Tako su, prema predaji, za stol rimskog cara Nerona robovi iz Alpa donosili snijeg koji se miješao s nektarom, pulpom voća i medom.

Katarina de Medici je, postavši francuskom kraljicom, „osvježila“ renesansni dvor pretečom sladoleda koji je, prema legendi, osmislio jedan od njenih brojnih kuhara koje je dovela iz rodne Firence.

Do 18. stoljeća sladoled je naveliko uživala europska aristokracija, a u legendarnom pariškom caffèu Frascati, otvorenom 1789. godine, otmjene su dame iz visokog društva uz moku i sladoled kratile svoje vrijeme razgovorom, kockanjem i koketiranjem bez straha da će im ugled biti narušen. Kolonizatori su u istom stoljeću sladoled donijeli na područje Amerike, a George Washington je čak posjedovao poseban stroj za njegovu izradu. Prvi jestivi tuljci spominju se u francuskim kuharicama pa 1825. godine Julien Archambault opisuje postupak izrade – kako zarolati tuljac od malenih vafla.

No kornet kakav poznamo danas ipak još nije postojao. Kako je cijena sladoleda padala proporcionalno rastu njegove popularnosti, u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća počeo se uživati iz malenih staklenih posuda koje su se nazivale „penny licks“ (koštale su penny i lizale su se iz posudice).

No problem takve prodaje nije predstavljao samo manjak higijene već i činjenica da kupci često posude nisu vraćali pa su upravo u to vrijeme dva prodavača sladoleda osmislili i patentirala jestive spremnike za hladnu deliciju.

Prvi je bio Italo Marchiony koji je u to vrijeme teških ekonomskih prilika bio jedan od mnogih talijanskih emigranata koji je u inozemstvo otišao trbuhom za kruhom. U New Yorku, kamo se doselio, imao je 40 kolica za prodaju sladoleda kojeg je i sam prodavao iz staklenih posudica, što je bila talijanska tradicija još od početka 19. stoljeća. Mašinu za izradu jestivih tuljaca patentirao je 1903. godine, a nešto kasnije otvorio tvornicu za njihovu proizvodnju u Hobokenu u New Jerseyju.

Marchiony je također zaslužan i za kreaciju prvog sladolednog sendviča, sladoleda između dvije polutke od vafla. Samo godinu dana prije trgovac sladoledom iz Manchestera Antonio Valvona dobio je patent za stroj koji je proizvodio jestive šalice načinjene od keksa.

Ti su prodavači bili poznati kao Hokey-pokey men, što je zapravo iskrivljena riječ izvedena iz talijanskih uzvika prodavača „Ecco un poco“ i „Oh che poco“ (što je zapravo značilo: „Evo malo sladoleda“, „ Za malo novca“).

Ipak, najpopularnija i općeprihvaćena priča o službenom nastanku hrskavog korneta vodi nas na Svjetski sajam koji se 1904. godine održavao u St. Louisu u Missouriju, na kojem se našlo više od 50 prodavača sladoleda, među kojima je bio i Arnold Fornachou. Njegov susjed Ernest A. Hamwi, inače podrijetlom iz Damaska iz Sirije, pripremao je posebne delicije nalik vaflima, tzv. zalabije na za to predviđenoj tavi, oblagao ih je šećerom te još tople rolao u tube kako bi se lakše nosile i konzumirale.

Kako je Fornachou, prema predaji, ostao bez posuda za sladoled, upomoć mu je uskočio Hamwi, koji je zalabije zarolao u tuljce kako bi se koristili za posluživanje sladoleda. Tako su zalabie postale poznate kao „Kornukopije Svjetskog sajma“ (kornukopija – rog obilja) i koncept korneta je rođen. Hamwi je uskoro osnovao tvrtku Cornucopia Waffle Oven Company, a putujući zemljom i promovirajući proizvod, novi se način uživanja sladoleda proširio diljem SAD-a.

Šest godina kasnije utemeljio je „Missouri Cone Company“ i proizvod je postao poznat kao „ice cream cone“ (tuljac za sladoled). Nakon Svjetskog sajma mašine za proizvodnju korneta bile su česta ponuda u prodajnim katalozima, a 1912. godine Frederick Bruckman osmislio je mašinu koja je vruće vafle iz tave automatski rolala u tuljce. Potražnja za kornetima je kontunirano rasla pa ih se do 1924. godine u SAD-u konzumiralo čak 245 milijuna godišnje.

Četiri godine kasnije „Stubby“ Parker iz Forth Wortha u Teksasu osmislio je kornet koji se mogao čuvati u hladnjaku i zamrznuti zajedno sa sladoledom a da ne izgubi na svojoj hrskavosti, a njegova je „The Drumstick Company“, osnovana 1932. godine, proizvod plasirala na tržište.

Talijanski proizvođač sladoleda Spica 1959. godine izumio je proces kojim se unutrašnjost tuljca od vafla odjeljivala od sladoleda slojem ulja, šećera i čokolade, registriravši novi proizvod pod imenom Cornetto godinu dana kasnije.

Unatoč slaboj prodaji na početku, danas je to jedan od najpoznatijih sladoleda na svijetu.Tri glavna sastojka koja čine kornet su pšenično brašno, tapioka i šećer, a sva tri utječu na kakvoću procesa pečenja, izdržljivost finalnog proizvoda, ali i njegovu slatkoću. Postoji više vrsta korneta za sladoled, no najčešće se koriste tri osnovna: tzv. cake cone ili skraćeni kornet sa ravnim dnom, vafle cone ili vafel kornet grubog i nedorađenog ruba, i njegova dorađenija varijanta tzv. sugar cone ili slatki kornet glatkog gornjeg ruba, ponekad ukrašenog čokoladom.

Postoje i brojni drugi oblici korneta, a od svih se očekuju da budu dovoljno izdržljivi iako ne i pretvrdi te da okusom nadopunjuju okus sladoleda.I dok prava istina tko je prvi kuglu sladoleda stavio u kornet možda nikad potpuno neće biti razjašnjena, Svjetski sajam iz St. Louisa svakako možemo smatrati službenim mjestom rođenja ovog hrskavog tuljca koji punih 110 godina živi gastronomski sklad s jednom od najpoznatijih ljetnih slastica.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 01 stu 2014 10:25 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10923
Lokacija: Samobor
Kruh neostvarene ljubavi



Stari naši uvijek su prepričavali legende i njegovali običaje koje je prošlost pisala, a jedna od legendi vezana je i za Sve svete i Dušni dan. Dva dana u narodu uvriježena pod zajedničkim nazivom - Dan mrtvih!O lumbliji se radi, autohtonom kruhu, neki ga i kolačem zovu, koji jedino možete pronaći u Veloj Luci odnosno Blatu, mjestima zapadnog dijela otoka Korčule.

- Prvo treba o ovom kruhu znati priču, pa onda i sam način izrade. Naime, otkada sam vam u mirovini, radim na tome - da se ne zaboravi. Treba vam cijeli dan za “bavljenje’ ovim tijestom kada odlučite praviti lumbliju, no bitno je sačuvati ovaj običaj - uvela nas je u priču, i to povijesnu o kruhu za Dan mrtvih Iskra Vlašić, koja povratkom iz Zagreba u svoju rodnu Velu Luku gdje provodi umirovljeničke dane, zajedno s prijateljicom Vinkom Boticom radi na tome da se ovaj običaj izrade kruha-kolača sačuva. I to u onom izvornom obliku.

A legenda o lumbliji ide ovako: Priča seže u doba francuske okupacije Korčule kada je na otoku bila francuska vojska. Jedan vojnik, inače pekar, zaljubio se u prelijepu otočanku. Kada pripovijetku iznose Blaćani, onda u prekrasnu Blajku, a kada pričaju Velolučani, onda, naravno, u prelijepu Lušku.

Kada je vojnik morao napustiti Korčulu, onda je svojoj dragoj napravio kolač sa svim sastojcima koje je imao na škoju i darujući joj ga, kazao joj je: “N’oubli pas” odnosno “Ne zaboravi me”. Mlada dama je to razumjela - lumblija.

Tako priča ide oko ovog kruha-kolača koji u sebi ima varenika, maslinova ulja, mendule, limuna, naranče, grožđica, malo kvasca, rakije...

Što više aroma, to bolje, reklo bi se - sve delicije Dalmacije i otoka.

Nažalost, izrada, ona domaća koja je zahtjevnija i dugotrajna, ovog specijaliteta zapadnog dijela otoka Korčule polako izumire. Premda i Blaćani baš u tjednu uoči blagdana Svi sveti imaju i manifestaciju upravo lumbliji u čast.
No, kako doći do svojeg komada ovog specifičnog kruha-kolača kada je proizvodnja, ona domaća – mala.

Industrijske, doduše, ima više, prave lumbliju pekare na otoku, no ona iz kućne radinosti i ona iz pekare ne može se usporediti. Kao i, radi usporedbe, sirnice koje su pravile naše bake i onih koje imamo na policama prodavaonica.

- Moja lumblija dobila je i oznaku Hrvatski otočni proizvod, pa možda bude ‘Kruh neostvarene ljubavi’ skoro i na policama neke butige koja prodaje autohtone otočne radove - rezimirala je Iskra Vlašić, logoped u mirovini, svoje nastojanje kako u zaborav ne bi otišao ovaj kruh-kolač neobična imena.


RECEPT

Budući da sve domaćice u Veloj Luci i Blatu “kriju” svoje izvorne recepte, svaka ima neki svoj posebni dodatak, a na njemu se radi cijeli dan, donosimo vam recept iz knjige “Blatska trpeza” autorice Rade Kaštropil-Culić.
Za parićat (spremiti) vam treba:
3 kilograma muke (brašna)
80 dag cukara (šećera)
20 dag kvasa
2 roze mušćade (muškatni oraščić)
2 kesice kanele (cimet)
10 kartela vanilin cukara (vrećice vanilin-šećera)
2 dag aniža (anis)
1 bočica ekstrata
1 ćikara ulja (šalica)
1 ćikara varenika (šalica soka od grožđa koji se dobije tijekom vrenja mošta)
5 dl ruma
1 zlice rakije travarice (žlica)
soli razmućene u mlakoj vodi
koricu od lemuna i naranče
20 dag poprženih mindula i oraha
suhice od grozja po želji

Parićavanje ide ovako:

Posebno se podmisi kvas s malo cukara, muke, mlika i pusti da se digne. Zatim se u muku stave svi ostali sastojci, polako se misi uz dodavanje uzdignutog kvasa. Kad se dobro izmisi, onda se palako dodaje varenik u kojemi se prin rastopi cukar.

Treba dobro misit, i to najmanje po ure.

Zatim se pokrije robon, dižu se u toploj prostoriji dok ne uzajdu. Potom se rasčinu i oblikuju u lumbliju (male kruščiće kao što su sirnice). Odlože se na dasku ili trpezu stol) koju smo prekrili krpom. Između svakog komada lumblije treba biti komad robe da se ne zalipe jedna uz drugu. Pusti se da ponovno uzajdu. Kad uzajdu, stavu se peć u toplu pećicu na umjerenoj temperaturi (160-180 stupnjeva).
Nakon što se ispeču, namažu se varenikom. Kad lumblija upije varenik, pospe se cukaron u kojega se doda vanelija.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov:
PostPostano: 30 sij 2015 12:37 
Offline
Avatar

Pridružen: 21 ruj 2011 15:00
Postovi: 2301
slika


35 minuta kasnije

slika

Zivili!!!

slika

_________________
Ako ikad budemo išli u zatvor zbog ilegalnog skidanja muzike,
volio bih da nas razvrstaju po žanrovima...


slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 30 sij 2015 18:37 
Offline
Avatar

Pridružen: 03 ožu 2011 16:24
Postovi: 1370
Lokacija: Zagreb,Krapinhagen
:lol: dobro,a di je recept?

_________________
slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: kuhajmo zajedno
PostPostano: 30 sij 2015 19:55 
Offline
Avatar

Pridružen: 21 ruj 2011 15:00
Postovi: 2301
sanja je napisao:
:lol: dobro,a di je recept?

Poslao sam ti na PP :P

_________________
Ako ikad budemo išli u zatvor zbog ilegalnog skidanja muzike,
volio bih da nas razvrstaju po žanrovima...


slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: kuhajmo zajedno
PostPostano: 19 vel 2015 15:12 
Offline
Moderator
Avatar

Pridružen: 23 svi 2013 20:01
Postovi: 4309
Lokacija: Zagreb, Šalata
oporavak od posta i nemrsa, danas prasetina s hrskavom koricom :slin:

slika

ko je gladan :D

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------

slika
slika
slika Modovi, akrilni stalci i 3D printanje


Povratak na vrh
  
 
 Naslov:
PostPostano: 19 vel 2015 22:06 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2860
Lokacija: Slavonski Brod
Kud mi danas nije stiglo vino još i ovo moram trpiti... ajme...

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 [ 260 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club